Hrvatski sabor u petak je sa 79 glasova za, 48 protiv i jednim suzdržanim izglasao novi Zakon o vatrogastvu prema kojem Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) od 1. siječnja 2020. postaje središnji državni ured za vatrogastvo
Zakonom o vatrogastvu ispravljaju se manjkavosti postojećeg zakona koji je donesen 1999. godine, uklanja paralelna nadležnost za vatrogastvo na državnoj razini, uvodi konzistentan sustav zapovijedanja te ujednačavaju uvjeti za obavljanje vatrogasne djelatnosti.
Zakonom glavni vatrogasni zapovjednik preuzima odgovornost za osposobljenost, organiziranost i opremljenost vatrogasaca, a cijeli se sustav depolitizira činjenicom da se propisuju stručni uvjeti za glavnog vatrogasnog zapovjednika - koji je državni dužnosnik.
Uspostavlja se i sustav zapovijedanja temeljem kojeg će se čvršće povezati zapovjedna vertikala na državnoj i lokalnoj razini. Također prema zakonu državna vatrogasna škola bit će čvršće povezana s vatrogasnom organizacijom i preuzet će školovanje, obuku i osposobljavanje vatrogasaca. Uspostavlja se i vatrogasna mreža kojom će se urediti pitanje financiranja svih vatrogasaca i vatrogasnih organizacija te se jasno reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa profesionalnih vatrogasaca (staž osiguranja s povećanim trajanjem, plaća te prava iz mirovinskog osiguranja).
Izmijenjen Zakon o službi u Oružanim snagama
Jednoglasno sa 116 glasova Sabor je izmijenio Zakon o službi u Oružanim snagama RH kojim se, uz ostalo, propisuju ostvarivanje prava za obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog radne ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Hrvatskoj vojsci.
Osim toga, izmjenama oni vojnici koji su u službi izvan mjesta svog prebivališta imati će pravo na naknadu troškova prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta. Omogućava se i pohvaljivanje i nagrađivanje na razini satnije, a vezano uz izobrazbu povećava dobna granica za upućivanje vojnih osoba na potrebnu razinu izobrazbe kako bi se ostvarili uvjeti za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi.
Izmijenjen je i Zakon o obrtu kojima se obrazovni sustav usklađuje s potrebama tržišta rada na način da poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno s njima odlučuju o upisnim programima i kvotama. Pomoćnički ispit postaje naučnički te prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore, a osobama s odgovarajućim srednje strukovnim obrazovanjem omogućava registracija vezanog obrta bez obveze da polažu majstorski ispit pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog iskustva. Smanjuje se administrativno opterećenje obrtnika, te produljuje ukupno trajanje sezonskog obavljanja obrta sa šest na devet mjeseci.
Izmijenjeni su u zakoni o Državnoodvjetničkom vijeću i o Državnom sudbenom vijeću kojim se uklanjaju tehničke prepreke za objavu imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.
Uz ostalo Sabor je izglasao izmjene Zakona o gradnji kojim se naglasak stavlja na energetsku učinkovitost izgradnje, a donio je i zakone usmjerene na očuvanje okoliša.