'Danas nećemo o tome raspravljati. Gospodin Kuščević ocjenjuje da on ne bi bio član Odbora za zakonodavstvo. U dogovoru s njim ćemo vidjeti da ga se predloži u neko drugo radno tijelo', kazao je Bačić.

Dodao je da je s Kuščevićem razgovarao 'u dva navrata'.

'On je htio da se na neki način zaustavi napad na njega i da sad ne ide u taj odbor, a o njegovom članstvu u nekom drugom odboru ćemo razgovarati', zaključio je Bačić.

Sabor prošlog petka nije glasovao, a oporba je tu odgodu, kao i ranije neizglasavanje imenovanja u saborske odbore među kojim i imenovanje Kuščevića za člana Odbora za zakonodavstvo, ocijenila kao raspad vladajuće većine, prizivajući raspisivanje izbora.

Hrvatski sabor u srijedu nastavlja zasjedanje iznošenjem stajališta klubova zastupnika pa glasovanjem o dosad raspravljenim točkama, nakon čega je na dnevnom redu godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište 2019. te za prošlu godinu.

Zastupnik Marin Škibola u ime Kluba Nezavisne liste mladih najavio je da će se sutra na Markovom trgu održati prosvjed medicinskih sestara i tehničara.

'One su uvijek tu kad je nama i našim bližnjima to potrebno. I zato smatram da svi mi zastupnici sutra u 10 sati trebamo izaći izraziti podršku medicinskim sestrama. To je naša obveza', rekao je Škibola, solidarizirajući se potom s medicinskim sestrama šutnjom za saborskom govornicom, uz pokazivanje natpisa #svizasestre i #sestrezajedno.

Božo Petrov iz Kluba zastupnika MOST-a upozorio je na poruku koju, po njegovom sudu, šalju vladajući: da nismo svi jednaki. 'Ne bi trebali izbjegavati zakon i rugati se u lice onima koji se usude suprotstaviti im se.... Sam predsjednik Vlade šalje upravo takvu poruku. Mrtav-hladan kaže Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da neće dati dokumente koje od njega traže', poručio je Petrov.

Očešao se i o suca Ivana Tudurića, koji 'najprizemnijim taktikama pokušava izbjeći zakon', a 'što je najžalosnije u njegovu obranu staju ministar pravosuđa i predsjednik Vrhovnog suda'. 'To je za mene tragikomedija', rekao je Petrov, prozivajući i Dubravku Šuicu što ne otkriva imovinsku karticu. Podsjetio je na zakonodavne inicijative MOST-a protiv korupcije i za otkrivanje infomacija javnosti.

Gordan Maras iz Kluba zastupnika SDP-a osvrnuo se na slučaj IvanaTurudića.

'To je isti milje, jedni štite druge. Gospodin Turudić i gospodin Sessa produkt su HDZ-a i HDZ-ovog pravosuđa. Ova dvojica su bili kandidati predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za predsjednika Vrhovnog suda. Danas, kada bude objavljivala kandidaturu, nekad kaže što je kao predsjednica učinila da hrvatski suci budu primjer. Tako što je predložila Sessu i gurala Turudića u svakoj mogućoj situaciji?', naveo je Maras.

Dodao je da Sessa kao čelnik Vrhovnog suda pokazuje da suci mogu ignorirati sud i policiju, te da su 'posebna kategorija ljudi'.

'Sve dok se takva situacija bude odvijala, hrvatski građani neće vjerovati hrvatskom pravosuđu. Ukoliko iza toga ne stoji HDZ, neka ministar Bošnjaković pokrene stegovni postupak i ispita način na koji je postupio sudac Turudić', poručio je Maras.

O proračunu

U prijedlogu izvješća o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište 2019. navodi se kako su nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, uz rast realnog BDP-a za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U prvih šest mjeseci ove godine državni je proračun ostvario manjak od 1,88 milijardi kuna, što je otprilike na razini istog lanjskog razdoblja.

Prihodi proračuna u prvih su šest mjeseci iznosili 65,1 milijardu kuna, što je povećanje za 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su porezni prihodi iznosili 37,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini porast za 4,8 posto.

Rashodi državnog proračuna u prvom su polugodištu izvršeni u iznosu od 66,9 milijardi kuna, što je 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Taj rast u Ministarstvu financija objašnjavaju boljom apsorpcijom EU fondova, odnosno povećanjem rashoda financiranih iz europskih fondova za ukupno 1,8 milijardi kuna u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

Na razini konsolidirane opće države je prema nacionalnoj metodologiji ostvaren višak od 1,1 milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država, ističu autori izvješća.

Zastupnici će raspraviti i Godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna za 2018. za koje se Državni ured za reviziju izrazio uvjetno mišljenje, a o čemu će izvijestiti zastupnike. Državni ured za reviziju izrazio je uvjetno mišljenje zbog utvrđenih propusta i nepravilnosti u evidentiranju događaja u Glavnoj knjizi proračuna, koje su utjecale na iskazane podatke u samom Godišnjem izvještaju.