Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o državnim službenicima kojima se odgađa primjena Centraliziranog sustava za zapošljavanje te se produžuje primjena dosadašnjih propisa pri zapošljavaju u državnu službu. Za taj zakon glasovalo je 132 zastupnika, njih troje bilo je protiv, a dva suzdržana
Centralizirani sustav za zapošljavanje trebao je stupiti na snagu 1. srpnja, no kako nije dovršena aplikacija za novi sustav, u prijelaznom razdoblju do 1. studenoga postupak i raspisivanje javnog natječaja i oglasa za prijem u državnu službu na određeno vrijeme provodit će se prema dosadašnjim propisima. Izmjenama zakona također se u prijelaznom razdoblju do 1. siječnja 2026., osim državnim službenicima, omogućuje privremeni i trajni premještaj u državnu službu i službenicima lokalnih jedinica te javnih službi.
Zakon za zaštitu ulagača u kripto
Sabor je u hitnom postupku donio Zakon o provedbi europske uredbe o tržištima kriptoimovine kojoj je cilj zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. Tim zakonom provodi se europska uredba o tržištima kriptoimovine, tzv. uredba MiCA, a cilj joj je zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine.
Zakonom se osigurava veća transparentnost i uređuju uvjeti za davanje odobrenja za rad, kao i nadzor nad pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom te se osigurava i veća zaštita klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Uz to, uspostavljaju se i mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija. Nadležna tijela odgovorna za provedbu i nadzor nad provedbom uredbe u našoj zemlji za to će biti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Dopune Zakona o reviziji, računovodstvu te izmjene Zakona o tržištu kapitala
Sabor je po hitnom postupku donio izmjene i dopune Zakona o reviziji, Zakon o računovodstvu te izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala kojima se u domaće zakonodavstvo prenose odredbe europske direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Ta tzv. CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja prošle godine, a u nacionalno ju je zakonodavstvo potrebno prenijeti do 6. srpnja ove godine.
Cilj joj je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti (kao što su klimatske promjene ili ljudska prava) utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja na društvo i okoliš.
Stoga će trgovačka društva morati objavljivati detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati njihova odgovornost, spriječiti razlike u standardima održivosti i olakšati prelazak na održivo gospodarstvo. Osim obveznika koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine povećavati obuhvat.
vezane vijesti
Nekoliko novih prijedloga zakona
Sabor je u drugo čitanje poslao i više prijedloga zakona među kojima su i prijedlozi zakona o Središnjem registru stanovništva, o privremenom uzdržavanju, o zaštiti zraka te izmjene Zakona o gradnji.
Podržano je i više izvješća među kojima su i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna RH za 2023., izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2023., o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. te o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022.
Nakon što je Sabor sa 80 glasova i 61 protiv prihvatio godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023, SDP-ov Arsen Bauk zatražio je provjeru rezultata glasanja jer se radi u izvršenju proračuna za 2023. godinu, a protiv kojeg je glasao Domovinski pokret.
"A sada su glasali za izvješće o izvršenju proračuna za 2023. Molim da provjerite rezultat glasanja jer su se oni ili zabunili ili su stvarno glasali za izvršenje proračuna protiv kojega su bili", rekao je.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković mu je dao opomenu jer je, poručio je, zlouporabio Poslovnik time što nije istinski tražio provjeru glasanja već je želio zastupnike Domovinskog pokreta dovesti u neugodnu političku situaciju.
