Već na početku sjednice oporba je zatražila stanke. Marija Selak Raspudić u ime Mosta rekla je da je ovo izvješće upitne vjerodostojnosti.

'Prvo je pitanje cijepljenja, građani moraju znati da se navodi da ćemo biti dileri cjepiva i da ćemo nabavljati više nego što treba, a kasnije prodavati. U izvješću se kaže da ćemo nabaviti 6,8 milijuna doza cjepiva jer su to potrebe građana, dok se u zaključku Vlade navodi da ćemo nabaviti 5,9 milijuna doza jer su to potrebe građana.Jesmo li u međuvremenu porpdili milijun Hrvata da je takva razlika? To su objašnjenja koja su nužna. Treće je postupak javne nabave, više puta smo rekli da medicinske preparate vratite u javnu nabavu, a vi ste rekli da ne možete. A tu čitamo da se remdesivir i respiratori na razini EU nabavljaju kroz javnu nabavu', kazala je Selak Raspudić.

'Željno smo očekivali ovo izjvešće, kroz godinu smo imali niz dobih stvari i pogrešaka. Očekivali smo da će u izvješću biti analiza što raditi u budućnosti. Razočarana sam, trebalo je napraviti analizu pogrešaka iz kojih smo naučili nešto', kazala je GLAS-ova Anka Mrak-Taritaš. Kazala je da bi bilo dobro da je u Saboru netko iz Ministarstva unutarnjih poslova s obzirom da se nalazimo u svojevrsnom lockdownu.

Zahtjevu za stankom pridružila se i Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta. 'Mali poduzetnici su najviše pogođeni mjerama za suzbijanje epidemije, ne znamo u kojem smjeru će Stožer dalje ići i naši gospodarstvenici moraju znati kako će poslovati. Ne donose se mjere za kompenzaciju gubitaka', kazala je.

Rada Borić iz zeleno-lijeve koalicije tražila ja pak odgovor na to da li se razmišljalo o nabavci nekih drugih cjepiva poput ruskog ili kinsekog.

Stanku je zatražio i HDZ-ov Željko Reiner, koji je u obrazlaganju zahtjeva podjsetio na neke stare izjave zastupnika iz oporbe, pa i to da su neki sudjelovali na prosvjedu protiv mjera.

Za riječ se javio i SDP-ov Peđa Grbin. 'Činjenica je da RH u zadnjih nekoliko tjedana ima ozbiljno smanjenje broja zaraženih. Slobodno možemo reći da postoji ozbiljna indicija da mjere djeluju. No postavlja se pitanje zašto te mjere nisu donesene ranije, zašto je trebalo čekati mjesec dana da se donesu strože mjere. Zašto se dozvolilo da tisuće budu zaražene, a da stotine umru? Ako smo pogriješili jednom, nemojmo pogriješiti ponovo. U ovom izvješću i dalje ne postoji dubinska analiza koja će pokazati što su izvori zaraze i zbog čega je zatvaranje ugosititeljskih objekata, a dopuštanje drugih, dobro i učiunkovito. Ta analiza bi predstavlja radar koji bi omogućio da ne idemo kroz maglu', kazao je Grbin.

Stanku je zatražio i Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista. 'Ovdje je ključno pitanje kako to da u BiH rade ugostiteljski objekti i kako to da je broj oboljelih svaki dan sve manji i manji, da je epidemiloška situacija bolja. A u Hrvatskoj imamo strogi lockdown. Zanima me jesu li Bosanci pametniji od nas ili smo mi pametniji. U čemu je problem? Kako to da BiH danas ima samo 400 oboljelih, a nema lockdown?', upitao je Zekanović, kojeg je zanimalo i kako to da je Srbija cijepila više ljudi nego Hrvatska iako nije članica EU.

Izvještaj je nakon stanke pred zastupnicima predstavio ministar zdravstva Vili Beroš. 'Stožer je pravovremeno donosio i kada je to dozvoljavalo, smanjivao mjere', kazao je Beroš, podsjetivši pritom da neke mjere nisu bile jednake u svim županijama.

Kazao je da su Hrvatsku zahvatila dva vala u godinu dana i da se zbog dobre situacije nakon prvog vala otvorilo za turizam. 'Dolaskom jeseni, Europu je, pa i Hrvatsku zahvatio snažan, drugi val pandemije. Dogodio se skok u dnevnom broju zaraženih, početkom listopada 2020. bilježi se izraziti rast novih slučajeva."Od sredine prosinca broj zaraženih pada. Današnja incidencija je 119,5 po čemu smo na 7. mjestu uspješnih zemalja EU', kazao je Beroš.

Podsjetio je da je EU i prije nego što je razvijeno cjepivo potpisala ugovore s proizvođačima. 'Rezervirano je 6,8 milijuna doza cjepiva za potrebe hrvatskih građana', kazao je.

'Vlada je pravovremeno dogovorila na novonastale okolnosti', zaključio je Beroš.

U replici je Zekanović postavio ponovno svoje pitanje o BiH. Beroš mu je odgovorio protupitanjem da mu objasni kako to da u Velikoj Britaniji koja je u lockdownu i dalje raste broj slučajeva. 'Sve ovisi i o tipu virusa koji se širi i drugim faktorima. Odgovor je u domeni epidemiologije. Ni vi ni ja nismo kompetentni za odgovor na ovo pitanje', dodao je.

Mostov Miro Bulj pitao je o otvaranju kafića i restorana, dodavši kako ljudi uzimaju kavu za van na benzinskim pumpama i da se tamo skupljaju tisuće ljudi. 'U kafiće i restorane se ljudi prvenstveno dolaze družiti. Neupitno je i diljem svijeta da su to izvori širenja zaraze. Zbog neujednačene prakse, da ljudi nabavljaju kavu na benzinskim crpkama i pekarnicama, to je drugo', kazao je Beroš.

SDP-ova Renata Sabljar Dračevac pitala je što je Vlada napravila konkretno s cijepljenjem i hoće li građani biti procijepljeni do sezone. 'Vlada je davno s EU počela razmatrati o potrebi nabave cjepiva. Zašto tolike količine? Nabavljali smo ga kada nismo znali tko će prvi razviti cjepivo. Većina EU članica se fokusirao na AstraZenecu, da bi se pokazalo da će Pfizer bit prvi. Ovo što se sada događa sa smanjenjem Pfizerovog cjepiva...procjepljivanje će biti odgođeno', kazao je Beroš.

SDP-ov Domagoj Prica pitao je zašto se išlo iz krajnosti u krajnost, od strogog zatvaranja do totalnog otvaranja. Beroš je odgovorio da nitko nema jednoznačan odgovor na pandemiju. 'Učili smo na svojim i tuđim greškama', kazao je Beroš.

HDZ-ov Željko Reiner upitao je koja je procjena koliko košta covid-19. 'Troškovi su preko 2,5 milijarde. Enormni. U ovom trenutku punjenja proračuna pitam se kako smo sve i uspjeli', rekao je Beroš.

Beroš je na pitanje Marije Selak Raspudić ponovno govorio o nabavi cjepiva, kazavši da je Hrvatska premala da bi sama išla u nabavu te da se zbog toga išlo zajedno s ostalim članicama EU. 'Da li su ugovori lihvarski, to doista ne znam. Vidjeli smo da nam je ovakva mogućnost nabave cjepiva jedina', rekao je Beroš.