Zbog novog Zakona o strancima, odnosno bojazni da će on dodatno demografski unazaditi Hrvatsku, nekoliko je klubova već na početku sjednice Sabora zatražilo stanke
Među njima je bio i Miroslav Škoro iz Domovinskog pokreta te je podsjetio da Zakon o strancima jučer nije dobio podršku matičnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. 'Mi smo političari koji vučemo poteze s dalekosežnim posljedicama. Ovaj zakon regulira jedno od najvažnijih pitanja hrvatskog trenutka. Na izvanrednoj sjednici s katastrofalnom demografskom slikom donosimo ovakav važan zakon koji će trasirati demografsku budućnost Hrvatske. Ako izglasamo ovakav zakon, svi će velikani pognuti glavu', rekao je Škoro.
Stanku su zatražili i Željko Sačić iz Hrvatskih suverenista i Mostov Miro Bulj.
Za pet minuta stanke javila se i Marijana Puljak iz Pametnog. 'Hrvatsku je dosad napustilo 10 posto radnog stanovništva. Demografski problemi su jasni. Nema ništa od povratka iseljenika. Svjedoci smo nedostatka radne snage, ne možemo dodatno komplicirati uvjete našim poslodavcima. Ako kompliciramo, naše će gospodarstvo kolabirati', rekla je Puljak.
Prema novom zakonu, budući da se više neće utvrđivati godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca, poslodavci će se moći za pronalaženje radne snage obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a on će im izdati mišljenje za zapošljavanje stranaca.
Najvažnija novina u odnosu na važeći zakon propisivanje je novog modela reguliranja zapošljavanja stranaca. Prijedlogom zakona propisano je da se u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad prilaže pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer Vlada RH više neće propisivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca.
Da se upravo oko toga podiglo najviše bure, priznao je i državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić, kazavši da se na tom rješenju radilo duže vrijeme te da je napravljeno na prijedlog socijalnih partnera, poslodavaca i sindikata.
Donošenjem predloženog zakona omogućuje se reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga za pripadnike hrvatskog naroda koji imaju strano državljanstvo, kao i privremenog boravka za državljane trećih zemalja koji obavljaju poslove za strane poslodavce putem telekomunikacijskih tehnologija. Radi se o tzv. digitalnim nomadima, a Hrvatska će uz Estoniju biti jedina s tim institutom.
'Postojala je potreba i bili su brojni upiti. Te osobe su vrlo često utjecajne u digitalnoj zajednici i ostvaruju značajne prihode. Ali i njihov imidž može biti koristan', odgovorio je Katić na repliku HDZ-ovog Davora Ive Stiera.
Katarina Peović u svojoj replici naglasila je kako ovakav prijedlog zakona ide u smjeru toga da se ruši cijena rada za hrvatskog radnika.
No Katić kaže da se to neće dogoditi jer, dodaje, strani državljani ukupno više koštaju, a i hrvatski su radnici bolji. Cijenu rada, pojasnio je, propisuju neki drugi zakoni.