Vlada je prije tjedan dana donijela kvote za zapošljavanje stranih radnika za 2020. godinu. Za novo zapošljavanje utvrđena je kvota od 64.604 dozvole. Pritom je za graditeljstvo predviđeno 33.300, za turizam i ugostiteljstvo 18.370, za promet 2904, za metalsku industriju 2300, za prehrambenu industriju 1410, za poljoprivredu i šumarstvo 1380 dozvola itd.

Navedene kvote odnose se na prijelazno razdoblje do donošenja novog Zakona o strancima, u kojemu neće biti kvotnog sustava te koji će regulirati i uvoz radne snage. Prema riječima potpredsjednika Vlade Zdravka Marića, taj zakon trebao bi biti donesen do polovice iduće godine.

Zakonski prijedlog predviđa jednostavniji model zapošljavanja stranaca kako bi se udovoljilo potrebama poslodavaca. Zapošljavanje stranih radnika više ne bi bilo ograničeno kvotama, ali poslodavci bi prije zapošljavanja radnika iz trećih zemalja trebati putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provjeriti mogu li svoje potrebe zadovoljiti na nacionalnom tržištu radne snage.

Pritom treba naglasiti da je za određene kategorije poslova, primjerice za EU plavu kartu, investitore i pružatelje usluga predviđeno izdavanje dozvola za boravak i rad i bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Iz MUP-a ističu da će se tijekom postupka donošenja zakona, za koji je predviđena redovna procedura, konzultirati poslovna zajednica i poslodavci, Hrvatski zavod za zapošljavanje i druga tijela.

U dosadašnjem tijeku javne rasprave u okviru e-savjetovanja nije bilo puno primjedbi zainteresiranih strana. Vezano uz zapošljavanje stranaca javila se tek udruga proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež te traži da se pojednostavi procedura za zapošljavanje radnika iz BiH koji dolaze na rad iz svog mjesta boravišta i moraju svakodnevno prelaziti granicu.

Međutim iz odgovora koji smo dobili od HUP-a jasno je da ni krovna udruga hrvatskih poslodavaca nije zadovoljna predloženim rješenjima. 'Vezano uz trenutačni prijedlog novog modela, ne vidimo veće pomake u pogledu skraćivanja dugotrajnih procedura niti rješenja koja bi išla u smjeru pojednostavljenja samog postupka zapošljavanja stranaca. Prema našem mišljenju, ima još prostora za administrativno rasterećenje poduzetnika te ćemo prema resornim ministarstvima ići s konkretnim prijedlozima, uvažavajući primjedbe naših članova', poručuju iz HUP-a.

Glavne primjedbe odnose se na predložene načine kontrole i provjere poslodavaca koje se, prema mišljenju HUP-a, bespotrebno ponavljaju, pa se tako gotovo iste provjere stavljaju u nadležnost HZZ-a, a potom i MUP-a.

'Pri tome su provjere najmanje orijentirane na kontrolu boravka i rada stranaca, a najviše na kontrolu poslodavaca, što nije zadaća ovog zakona', upozoravaju iz HUP-a.

Inače, zbog nepovoljnih demografskih trendova i iseljavanja hrvatski poslodavci godinama su suočeni s nedostatkom radne snage, a stanje je u posljednje vrijeme postalo alarmantno, i to pogotovo u sektorima graditeljstva te turizma i ugostiteljstva.

Poslodavci naglašavaju da je pronalaženje i zapošljavanje strane radne snage izrazito kompliciran i skup proces za poslodavce jer, osim većih financijskih sredstava u odnosu na zapošljavanje domaćih radnika, zahtijeva dodatni angažman oko pronalaska stranih radnika.

'S obzirom na to da za nužan i željen rast domaćeg gospodarstva u ovom trenutku ne postoji druga opcija osim zapošljavanja stranaca, sustav zapošljavanja radnika iz trećih zemalja mora biti konkurentniji od istih sustava razvijenijih zemalja kako bismo privukli te strance da se zaposle u Hrvatskoj, a ne u drugim, razvijenijim zemljama. Pri tome su od ključnog značenja jednostavnost i brzina procesa zapošljavanja strane radne snage', zaključuju iz HUP-a.