Izmijenio ga je većinom zastupničkih glasova, 'za' je glasovalo 76 zastupnika, 'protiv' ih je bilo 50, suzdržan nitko. Pandemija koronavirusa i kriza koju je izazvala te potres u Zagrebu obilježili su ovu godinu, utjecali i na prihode i na rashode državnoga proračuna. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9, 2 milijardi kuna, na 131, 1 milijardu, a ukupni rashodi za 8, 6 milijardi kuna na 155, 9 milijardi. Opća će država, očekuje se, zabilježiti manjak od 29, 5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP.

Očekuje se da se udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini poveća za 14, 5 postotnih bodova, te da iznosi 87, 3 posto. No, već u idućoj očekuje se smanjenje njegova udjela u BDP-a po prosječnoj stopi od 2 postotna poena, rekao je premijer Andrej Plenković. Kad je riječ o rashodima, jedna od većih izmjena je u sustavu Ministarstva zdravstva, gdje je rebalansom predviđeno povećanje sredstava za 1,76 milijardi kuna, najvećim dijelom za podmirenje dugova veledrogerijama, i troškova bolnica, rekao je nedavno u Saboru ministar financija Zdravko Marić.

Ministar ističe i rashode za očuvanje radnih mjesta, ali i one za različite mjere u borbi protiv koronavirusa od 1,2 milijarde kuna, od sektorskih za kulturu, turizam i sport do nabave različite opreme za zdravstvo.

Premijer je, kod predstavljanja rebalansa Saboru, podsjetio kako je recentna godina više nego izazovna, uz koronakrizu, Vlada se morala nositi i sa posljedicama zagrebačkog potresa koji je počinio štetu od 86 milijardi kuna.

Vlada vodi računa da država funkcionira i da premostimo krizu bez presedana, rekao je premijer i naglasio kako je Hrvatska tu krizu dočekala spremna, zahvaljujući odgovornoj proračunskoj politici koju je Vlada vodila zadnjih godina, čuvajući stabilnost javnih financija i razborito planirajući proračunske prihode i rashode.

Vlada je ove godine donijela dva paketa mjera za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje posljedica pandemije što je smanjilo prihodnu, a povećalo rashodnu stranu proračuna. 

Prvim rebalansom, proračun je opterećen za 5, 3 milijarde kuna za mjere očuvanja radnih mjesta koje traju i danas, do konca godine  isplatit će se vjerojatno 8, 1 milijardi kuna.

„Uz to, stalno smo smanjivali porezno opterećenje, da nismo puno više naših građana i poduzeća teže bi izdržavao pritisak krize“, rekao je premijer, te istaknuo da će peti krug porezne reforme, koji je u proceduri, donijeti dodatna rasterećenja koja će u konačnici dosegnuti 10 milijardi kuna.

Sve amandmane na rebalans, koji su podnijeli klubovi i zastupnici Mosta i SDP-a, prvo je odbila Vlada, a u srijedu i saborska većina.

Njima se, uz ostalo, tražilo da se osigura 100 milijuna kuna kao dodatak na plaće svim djelatnicima koji zbrinjavaju covid-19 pacijente, 20 milijuna kuna za pomoć umirovljenicima u nabavi uređaja za prelazak na novi tv signal, 40 milijuna za navodnjavanje sinjskog polja, nekoliko milijuna kuna za nabavku opreme bolnica u Varaždinu i Čakovcu itd.

Nikola Grmoja (Most) izrazio je nezadovoljstvo zbog odbijanja amandmana Mosta. Tražili smo za liječnike i medicinske sestre koji rade s covid-pacijentima dodatak na plaću, Hrvatska je jedina koja to nije dala svojim djelatnicima, niste pristali, a niste pristali ni na covid-dodatak za umirovljenike, jedno od čega ne odustajte je korupcija, prozvao je vladajuće.  

Hrvoje Zekanović (HS) tvrdi da je ključna stavak (kod rebalans) povećanje članarine za EU. Hrvatska će plaćati 155 milijuna eura više članarine, o tom povećanju ni ministar, ni premijer nisu smogli hrabrosti reći jednu riječ, kazao je te opetovao kako novac koji će Hrvatska dobiti od EU, nije dar. Hrvatska će ga morati vratiti, na koji način - ne znamo, rekao je. 

Sabor je u srijedu odbio Interpelaciju o radu Vlade vezano za vjetropark Krš-Pađene koju je predložio Domovinski pokret uz potporu 20 oporbenih zastupnika tražeći od Vlade da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz taj projekt.

Protiv Interpelacije glasovalo je 76 zastupnika, za je bilo 51, a suzdržanih dva.

Pozivajući se na izračune stručnjaka koje su angažirali, iz DP-a su ustvrdili da će hrvatski potrošači u 14 godina isplatiti 2, 2 milijarde kuna više nego što bi prema zakonom predviđenoj cijeni trebali platiti. Kao razlog tolike cijene naveli su "besramno pogodovanje i korupciju u režiji HNS-a, SDP-a i HDZ-a".

Projekt Krš Pađene, koji je 2003. pokrenuo austrijski investitor, 2012. preuzelo je energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. Na realizaciji tog projekta radile su institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada.

Resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u jučerašnjoj raspravi isticao je da su sva postupanja Ministarstva bila u skladu sa zakonom i da su donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, te da su ona pravomoćno potvrđena na sudu.

Davor Dretar (DP) sramotnim je ocijenio ponašanje vladajućih ocijenivši odbijanje interpelacije nastavkom skrivanja korupcije.

Branko Bačić (HDZ) s indignacijom je odbacio optužbe oporbe o koruptivnim aktivnostima Vlade u projektu Krš-Pađene.

Sabor je u srijedu donio i Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni kojim se izjednačavaju uvjeti i prava upućenih radnika s onima domaćih radnika.

U drugo saborsko čitanje uputio je dva financijska zakonska prijedloga, o sustavu osiguranja depozita te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.