Saborska oporba ocijenila je u ponedjeljak, u raspravi o prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći po hitnom postupku, da je povećanje minimalne plaće na 3000 kuna nedovoljno za normalan život te je predložila njezino povećanje na 4000 ili 5000 kuna
Davor Bernardić (SDP) prijedlog Zakona o minimalnoj plaći nazvao je još jednim velikim pokušajem obmane građana jer, kako kaže, njime Vlada samo ispravlja grešku od prošle godine i ukida olakšicu poslodavcima koji isplaćuju minimalac. Povećanje minimalne plaće na 3000 kuna smatra smiješnim dok se, s druge strane, bogatima opraštaju dugovi za režije i poreznom reformom dižu plaće.
Bernardić: Bacanje mrvica ljudima na rubu siromaštva
'Plenkoviću i Jandrokoviću poreznom reformom plaća se podigla za 4000 kuna neto mjesečno, a ljudima koji primaju crkavicu i žive na rubu siromaštva i gladi bacate mrvice na stol i prašinu u oči', kazao je Bernardić i ponovio prijedlog SDP-a da se minimalna plaća poveća na 4000 kuna neto kao 'minimum minimuma za preživljavanje u Hrvatskoj'.
Željko Lenart (HSS) kazao je da HSS neće podržati povećanje minimalne plaće za samo 250 kuna kazavši da ona treba iznositi 5000 kuna, i to ne na trošak poslodavaca nego na trošak države.
'Minimalnu plaću prima 40.000 zaposlenih, polovica ih ima između 2500 i 5000 kuna, a 86.000 između 6000 i 6500 kuna', rekao je Lenart pozvavši Vladu da se ne skriva iza povećanja od 250 kuna.
Živi zid će podržati dizanje minimalca
Suprotno HSS-u Živi zid najavio je podršku Zakonu o minimalnoj plaći jer, kako je kazao Branimir Bunjac, nisu protiv dizanja plaća iako smatraju da se time ništa neće riješiti.
'Ovdje se doslovno radi o liječenju tumora kamilicom i u konačnici od ovoga povećanja biti će nikakav efekt', kazao je Bunjac ukazujući na rast troškova života, skuplje režije, inflaciju...
'Nitko ne želi raditi za vaših 3000 kuna. Prestanite pričati da ljudi žive dostojanstven život u ovoj zemlji. Vas iz vladajuće većine bi trebalo vezati lancem za ovu klupu i tu bi trebali sjediti tako dugo dok građanima ne omogućite pravi dostojanstven život, poštene plaće, pravdu, neovisnost pravosuđa, minimalac barem 500 eura, prosječnu plaću barem 1000 eura', kazao je Bunjac vičući na predsjedavajućeg Željka Reinera da ga prestane ušutkavati jer govori u ime naroda. Reiner ga je, naime, opomenuo da se drži teme o minimalnoj plaći.
Panenić: Rast troškova za poslodavce
Tomislav Panenić (Most) upozorio je na rast troškova za poslodavce zbog rasta minimalne plaće, uspoređujući ih s Irskom.
'Na našu minimalnu plaću, koja je 400 eura, poslodavac plati 180 eura, u Irskoj u kojoj iznosi 1520 eura poslodavac plati 267 eura. Na četiri puta veću plaću u Irskoj davanja poslodavca sve skupa su 87 eura veća', kazao je Panenić dodavši kako u toj činjenici treba tražiti razlog zašto kod nas nema investicija.
Stjepan Čuraj (HNS) ističe kako je rasprava o tome tko više licitira opasna i neprovediva, upozoravajući na moguće otkaze za tisuće radnika. Za trošak rada za poslodavce koji će se povećati za 4 odnosno 7 posto kaže da ih neće preopteretiti.
'Ovdje čujem opasne prijedloge jer nitko mi ne može reći da, ako minimalac za 300 tisuća radnika dignemo za 2000 kuna, njih 200.000 neće ostati bez posla i da je to dobro za zemlju', rekao je Čuraj.
Bačić: Vodilo se računa o radnicima i poslodavcima
Branko Bačić (HDZ) naglasio je da se povećanjem minimalne plaće za 248 kuna vodilo računa i o radnicima i poslodavcima, kao i da se broj radnika na minimalnoj plaći smanjio za dvostruko u odnosu na prošlu godinu. Izdvojio je i podatak da je visina minimalne plaće u Hrvatskoj viša nego u devet zemalja EU-a.
'Prema zakonu, minimalna plaća iznosi oko 45 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, to je značajan rast, 24 posto rasla je minimalna plaća u zadnje dvije godine i s time treba kontinuirano nastaviti do trenutka kada nijedan radnik ne bude u škarama minimalne plaće', poručio je Bačić.
Oporba je kritizirala i predloženo osnivanje još jednog povjerenstva, Povjerenstva za praćenje minimalne plaće, kao još jednog tijela za uhljebljivanje HDZ-ovih kadrova.