Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbor za informiranje i medije na zajedničkoj su sjednici u srijedu obavili razgovor s troje kandidata za novog povjerenika/icu za informiranje, a osim djelokruga rada, glavna je tema bila izrada Zakona o izbornim jedinicama
Na javni poziv za izbor trećeg povjerenika za informiranje stigle su tri prijave, od kojih će dvije proći na glasanje na plenarnoj sjednici.
Među prijavljenim kandidatima je ravnateljica Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu uprave i pravosuđa Anita Markić.
Spomenuta je uprava bila nadležna za izradu izmjena Zakona o izbornim jedinicama, a tim se procesom morao pozabaviti i aktualni povjerenik Zoran Pičuljan kojemu je GONG poslao žalbu zbog odbijanja Ministarstva da navede tko je radio na zakonu kojim su promijenjene granice izbornih jedinica.
Markić: Nije bilo dogovora s HDZ-om
Zastupnike iz redova oporbe zanimalo je što Markić što misli o takvom postupanju Ministarstva u kojemu radi, jesu li takve informacije u javnom interesu, te koja je bila njezina uloga u procesu izrade novog Zakona o izbornim jedinicama.
"Radila sam na zakonu kao državna službenica i to je ono što vam u ovom trenutku mogu reći. Ja nisam ovlaštena davati informacije u ime tijela jer nisam službenica za informiranje", rekla je Markić.
SDP-ov Arsen Bauk kazao je da razumije njezinu poziciju kao državne službenice jer je dužna "provesti političke odluke koja su donijela politička tijela jer bi se inače suočila s nekom od stegovnih mjera", a jedna takva odluka bila je, kaže Bauk, da se Bakar i Novi Vinodolski premjeste u osmu izbornu jedinicu, a Matulji ostanu u sedmoj.
"Ništa mi nismo dobili, mi smo iščitali odluku Ustavnog suda i pokušali smo doći do optimalnog rješenja", odgovorila je Markić.
Bauk smatra da su usvojene granice izbornih jedinica bile politička odluka i da ga ništa ne može uvjeriti u suprotno.
"Ako vi to želite uzeti na vaša leđa, ok. Mogu razumjeti da ne želite eksplicitno reći da je to bio politički nalog jer bi si možda smanjili šanse za ovu funkciju, što je isto legitimno. No, čak i kada bi rekli da ste Vi to sami napravili, ja bih i dalje bio uvjeren da je to politička odluka", kazao je.
Markić je demantirala postojanje bilo kakvog dogovora s HDZ-om prema kojem će je vladajuća stranka podržati u izboru za Pičuljanovu nasljednicu.
"Ne možete mi imputirati takve insinuacije. Radila sam jako puno zakona u svom radnom vijeku, ne znam kakve to ima veze s time da bih ja sada trebala bit izabran za povjerenicu za informiranje", odgovorila je zastupnici kluba Centra i Glasa Daliji Orešković.
Markić napominje da je svjesna da se prijavila za radno mjesto koje je puno više izloženo javnosti nego njezino trenutno mjesto, no smatra da "nakon 35 godina staža može pokušati nešto drugo".
Bevandić: Ima prostora za zapošljavanje
Na natječaj se prijavila i zamjenica aktualnog povjerenika i voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama Dubravka Bevandić.
Zastupnica Možemo Sandra Benčić i nju je pitala da komentira slučaj u kojemu je jedna organizacija civilnog društva zatražila da se imenuju osobe koje su bile u radnoj skupini za izradu Zakona o izbornim jedinicama, zakona koji implementira jedno od temeljnih prava, pravo glasa.
"Osoba koja je radila na određenom propisu treba biti ponosna što je radila na tome i takve informacije trebaju biti poznate javnosti. Posljednjim izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama uvedena je nova odredba za tijela javne vlasti da na portal e-savjetovanje, osim prijedloga zakona, stave i članove radne skupine. Ako nije formirana radna skupina, preporuka povjerenika je da se navede da ista nije formirana", rekla je Bevandić.
S obzirom ne neke nove nadležnosti povjerenika za informiranje, poput pristupa web stranicama, i rastućeg broja pristiglih žalbi (1500 prošle godine), Bevandić ističe da ima prostora za zapošljavanje novih ljudi.
Kristić: Na 1500 žalbi 23 zaposlenika
Treći kandidat je novinar i urednik na HRT-u Nikola Kristić koji smatra da Ured povjerenika nije dovoljno kapacitiran jer na 1500 žalbi radi 23 zaposlenika. Osim novih ljudi, smatra da je potrebna veća transparentnost i veća prisutnost povjerenika u javnosti.
"Ako kroz medije nešto prođe, onda bi tijela javne vlasti bila proaktivna u objavi informacija, a to je ključna stvar. Što građani prije dolaze do informacija, to je manje prijava povjereniku", kazao je Kristić.