U oba slučaja radilo se o islamistima – povratnicima iz Sirije i Iraka, gdje su ratovali na strani tzv. Islamske države. Što u sigurnosnom smislu možemo očekivati od Europe u narednom razdoblju, pitali smo analitičara za sigurnosna pitanja Igora Tabaka.

'Nažalost, ovo što gledamo nije nova pojava, baš kao što ni skupine koje se time bave nisu novost u Europi. Belgija već dugo ima problem s islamističkim ekstremizmom, odnosno skupinom 'Šerijat za Belgiju' i njezinim raznim ograncima, koji već godinama tamošnjim vlastima stvaraju velike probleme. Ono što sad vidimo je činjenica da, za razliku od prošlih godina kada se više radilo o novačenju ljudi za bojišta u Siriji i Iraku, dio tih ljudi počeo se vraćati s bojišta budući da je na terenu pojačan pritisak na tzv. Islamsku državu. To je dodatnu snagu dalo i ostatku sirijskog režima koji je već niz godina u ratu s tim društvom, čime je cijelo to područje za ovakve Europljane, tzv. 'džihadističke turiste' postalo neugodnije nego prije i očito je da se dio njih vraća kući. Naravno, nakon više godina boravka na bojištu u društvu istomišljenika, takvim ljudima jako je teško vratiti se u kompromisnu situaciju u društvima u kojima su se ponovno našli', objašnjava Tabak u razgovoru za tportal.hr te još jednom naglašava da se ne radi o novom problemu.

'Bojim se da se već godinama moglo čuti da će upravo ta pojava izazvati val problema, a slični problemi bili su vidljivi i nakon smirivanja stanja u Afganistanu te nakon zamiranja rata u Bosni i Hercegovini. Tada je Europu također zapljusnuo val terorističkih napada koje smo mi ovdje u Hrvatskoj ipak manje primijetili. U tom svjetlu, ovo što se događa nije neočekivano i idućih tjedana i mjeseci će se jako dobro vidjeti koliko dobro rade sigurnosne službe u Europi', tvrdi naš analitičar.

Svojevremeno se dosta pričalo o tzv. terorističkim ćelijama spavača, ali zasad se najvećom prijetnjom čine povratnici iz Sirije i Iraka, barem ako gledamo francuski i belgijski slučaj. Što europske sigurnosne snage mogu napraviti po pitanju povratnika iz tzv. Islamske države?

'Prvenstveno ih treba držati na oku i, ako se pojavi informacija o mogućem napadu, intervenirati. Problem s tim povratnicima njihovo je borbeno iskustvo i znanje, možda čak i nešto malo opreme, ali prvenstveno iskustvo i znanje.

Nakon napada na Charlie Hebdo javile su se teorije da su napadači htjeli ne samo ušutkati kritičare islamističkog ekstremizma, nego i produbiti jaz između europskih muslimana i starosjedilaca, u nadi da će dodatno radikalizirani muslimani u većem broju biti spremni na borbu za ciljeve Islamske države. Što mislite o toj tezi i, u tom smislu, hoće li napadačima uspjeti u tom cilju radikalizacije ili će Europa napraviti jasnu distinkciju između muslimana i islamističkih ekstremista?

'Nije bio cilj samo dodatno radikalizirati, nego i dodatno odvojiti ih od matice kulturoloških događanja pojedinih zemalja u kojima žive, a u toj odvojenosti to potiče i ekstremizam. Treba uzeti u obzir da u većini Europe ta muslimanska populacija nije autohtona. Tu se radi o doseljavanju i lošoj integraciji useljenika koji ostanu izolirani, podijeljeni i nezadovoljni te predstavljaju plodno tlo za širenje ovakvih ideologija. Malo je zemalja u Europi koja ima autohtonu muslimansku populaciju; jedina takva u Europskoj uniji je upravo Hrvatska. U Europskoj uniji jako je popularno otresti se na Balkan kao na izvor problema pa se tako i nakon napada u Parizu spominjalo streljivo iz BiH, te oružje s Balkana. Istina je da se do streljiva i oružja može doći svugdje, tako da je tu na djelu jedan lagani kulturni šovinizam koji dijelom prekriva i domaće probleme u nizu europskih zemalja', smatra Tabak, kojeg smo za kraj pitali očekuje li intenziviranje terorističkih napada u Europi.

'Nadam se da do intenziviranja neće doći, ali bojim se da je u ovom momentu to nemoguće prognozirati, a ujedno postoje opravdani razlozi koji ukazuju na suprotno', pesimistično je zaključio naš analitičar.