Američki dužnosnici ovog su tjedna počeli govoriti o ukrajinskoj pobjedi koja bi oslabila sposobnost Rusije da ugrozi susjedne zemlje, što je pomak u odnosu na raniji diskurs o pomoći Ukrajini da se obrani.

U posljednje vrijeme Amerikanci su odobrili pošiljke oružja vrijedne stotine milijuna dolara, uključujući topništvo i bespilotne letjelice koje su odbijali slati u ranijim fazama rata, a sada žele da to učine i njihovi saveznici.

"Države širom svijeta ujedinjene su u odlučnosti da podrže Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske imperijalističke agresije", rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin dužnosnicima iz više od 40 zemalja u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, sjedištu američkih zračnih snaga u Europi.

"Ukrajina očito vjeruje da može pobijediti, pa tako i svi ovdje prisutni", rekao je Austin i najavio ovakve sastanke svakog mjeseca.

"Današnji sastanak postat će kontaktna skupina za obranu Ukrajine koja će se sastajati svakog mjeseca", rekao je Austin, prenosi agencija AFP.

Njemački zaokret

Njemačka je promijenila svoju dosadašnju politiku i u utorak je objavila da će poslati lake tenkove "Gepard" s protuzračnim topovima Ukrajini.

"Pravi značaj ove odluke nije u razlici koju 'Gepardi' mogu napraviti na bojnom polju, već u signalu koji šalju", kazao je Marcel Dirsus s Instituta za sigurnosnu politiku pri Sveučilištu Kiel.

Mark Milley, načelnik Združenog stožera američke vojske, rekao je novinarima dok je letio na sastanak u utorak da će sljedećih nekoliko tjedana u Ukrajini biti "vrlo, vrlo kritično".

"Potrebna im je stalna podrška kako bi bili uspješni na bojnom polju. I to je zapravo svrha ove konferencije", rekao je, dodavši kako je cilj konferencije i koordinacija vojne pomoći Ukrajini, uključujući teško naoružanje, poput haubica.

Austin, koji je u nedjelju posjetio Kijev zajedno s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, rekao je u ponedjeljak: "Želimo vidjeti Rusiju oslabljenu do stupnja da ne može učiniti stvari koje je učinila u invaziji na Ukrajinu."

Njemačka, najveći potrošač ruske energije, također je poručila kako se nada da će u roku od nekoliko dana eliminirati rusku naftu iz svojih zaliha.

Isprazne prijetnje nuklearnim ratom

Kijev i njegovi saveznici umanjili su opaske ruskog šefa diplomacije o nuklearnom ratu i nazvali ih ispraznim prijetnjama.

Glasnogovornik Pentagona John Kirby osudio je, kako je rekao, Lavrovljevu "eskalirajuću retoriku".

"To je očito beskorisno, nije konstruktivno i sigurno ne ukazuje na to što bi odgovorna (svjetska sila) trebala raditi u javnoj sferi", rekao je Kirby.

"Nuklearni rat se ne može dobiti i ne treba ga voditi. Nema razloga da trenutni sukob u Ukrajini uopće dođe do te razine", dodao je.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov u ponedjeljak je na državnoj televiziji odgovorio na pitanje o mogućnosti izbijanja trećeg svjetskog rata i sličnosti trenutne krize s Kubanskom raketnom krizom iz 1962. koja je gotovo izazvala nuklearni rat.

"Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smijemo je podcijeniti", rekao je Lavrov, a njegov odgovor predstavlja veliku retoričku eskalaciju. "NATO je, u biti, angažiran u ratu s Rusijom preko posrednika i naoružava tog posrednika. Rat znači rat", dodao je Lavrov.

Rusija je izgubila "posljednju nadu da će uplašiti svijet da ne podrži Ukrajinu", tvitao je šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba nakon Lavrovljeva intervjua.

"Ovo samo znači da Moskva predosjeća poraz", dodao je.

UN zagovara dijalog

U utorak je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres posjetio Moskvu u okviru mirovne misije, prvi put od početka invazije, no Kijev i zapadne zemlje dvoje da će time mnogo toga postići.

"Iznimno smo zainteresirani da se pronađu načini da se stvore uvjeti za učinkovit dijalog, da se stvore uvjeti za prekid vatre što je moguće prije, da se stvore uvjeti za mirno rješenje", rekao je Guterres prije sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da, iako je uspjeh diplomacije malo vjerojatan, postoji nada da bi Guterres mogao pomoći humanitarnoj situaciji, posebno oko Mariupolja.

Ukrajina navodi da su u tom opkoljenom gradu stotine civila zarobljene s posljednjim braniteljima grada unutar blokirane čeličane.

Zabrinutost zbog Moldavije

Ukrajini susjedna Moldavija pak strahuje od širenja sukoba u separatističku samoproglašenu regiju Pridnjestrovlje, u kojoj su stacionirani ruski vojnici od 90-ih.

Moldavska predsjednica Maia Sandu upozorila je u utorak da je niz napada u proruskoj separatističkoj regiji Pridnjestrovlju pokušaj eskaliranja napetosti i za nasilje je okrivila "proratne frakcije" na tom području.

Sandu je na konferenciji za novinare nakon hitno sazvanog sastanka Vijeća za sigurnost rekla da ne planira razgovarati s Kremljom o incidentima u zadnja 24 sata uključivo napadu na ministarstvo unutarnjih poslova Pridnjestrovlja i uništenju dva radijska jarbola koji su emitirali ruski radio.

Pozvala je na "mir" i najavila mjere za jačanje sigurnosti u zemlji.

"Riječ je o pokušaju podizanja napetosti... Pozivamo sugrađane da ostanu mirni i da se osjećaju sigurnima", rekla je.

Vlasti u Pridnjestrovlju objavile su da su podigle na najvišu razinu stupanj opasnosti od terorizma, dok je Kremlj izrazio zabrinutost.

Separatistički vođa je pak kazao da su napadači došli iz Ukrajine.

Moldavska je vlada prošloga tjedna izrazila zabrinutost nakon što je ruski general kazao da je cilj Moskve spojiti područja pod ruskog kontrolom u Ukrajini s Pridnjestrovljem, gdje je potrebno zaštititi rusofone stanovnike od opresije.