Pisana izjava umirovljenog generala marinaca Jamesa Mattisa (66) odgovor je na pitanja Kongresa i vjerojatno će odrediti ton njegova današnjeg saslušanja pred senatskim Odborom za oružane snage.

"Surađivali smo s Rusijom čak i tijekom najmračnijih dana Hladnog rata i podržavam želju izabranog predsjednika da sada surađuje s Rusijom", ističe Mattis.

"Istodobno, kada utvrdimo druga područja u kojima ne možemo surađivati, moramo se suprotstaviti ruskom ponašanju i braniti se ako Rusija odluči djelovati protivno našim interesima."

Mattis je među ruskim izazovima naveo upletenost u hakiranje i informacijski rat. Navodi i kršenje sporazuma, destabilizaciju drugih zemalja raznim taktikama i "alarmantne poruke Moskve u pogledu korištenja nuklearnog oružja."

Mattis, koji je otišao u mirovinu 2013., tehnički ne zadovoljava uvjete za novu dužnost jer prije toga nije bio civil najmanje sedam godina. To znači da će Kongres u njegovu slučaju morati učiniti iznimku, što nije učinio od 1950., no čini se da je sada spreman. On smatra da može voditi vojsku kao civil čak i ako je u vojsci proveo 44 godine.

U pogledu Irana i njegova utjecaja na Bliskom istoku, Mattis smatra da je Iran "najveća destabilizirajuća sila na Bliskom istoku i da su njegove politike protivne američkim interesima."

Kad je riječ o Iraku, drži da bi glavni cilj trebao biti da ne postane "krnja država režima u Teheranu".

Mattis također podržava snažne međunarodne saveze i smatra da je NATO ključan za američku obranu. "Povijest je jasna: nacije sa snažnim saveznicima prosperiraju, a ne koje ih nemaju propadaju."