Izdvajanja za naoružanje prošle su godine porasla u cijelom svijetu na 1,464 bilijuna dolara, a gotovo polovicu te svote - 607 milijardi dolara - potrošio je SAD, pokazalo je izvješće u sklopu Godišnjaka za 2008. koji je u ponedjeljak objavio Međunarodni institut za istraživanje mira iz Stockholma (SIPRI)
Troškovi za naoružanje u 2008. porasli su za četiri posto u odnosu na godinu prije i čak 45 posto u odnosu na 1999. i na globalnoj razini za njih je izdvojeno oko 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda.
'Koncept 'rata protiv terorizma' potaknuo je mnoge zemlje da rješenje problema vide kroz jako militarizirane naočale i iskoriste ga kao opravdanje za visoka vojna izdvajanja', rekao je voditelj Projekta vojne potrošnje SIPRI-ja Sam Perlo-Freeman na predstavljanju Godišnjaka u Stockholmu.
Na SAD otpada 41 posto ukupnih izdvajanja za naoružanje u svijetu, a tijekom osmogodišnjeg predsjedničkog mandata Georgea W. Busha američka vojna potrošnja realno je dosegla najveću razinu od 2. svjetskog rata, ponajprije zbog ratova u Afganistanu i Iraku, što je uzrokovalo golemi proračunski manjak, kaže se u 5. poglavlju godišnjaka SIPRI-ja, koji se bavi vojnim troškovima.
Druga zemlja s najvećim vojnim izdvajanjima je Kina, ali je ona potrošila 'sedam puta manje' od SAD - oko 85 milijardi dolara, rekao je Perlo-Freeman. No, iako je utrošena svota gotovo zanemariva u odnosu na američka izdvajanja, Kina se na drugo mjesto probila zahvaljujući velikom, 10-postotnom povećanju sredstava za naoružanje u 2008.
'Kina nastavlja pribavljati oružje i na domaćem tržištu i u inozemstvu, jer svoje oružane snage želi opremiti za uvjete modernog 'informacionaliziranog' ratovanja', što podrazumijeva visokoprecizno oružje i tehnološki najnapredniju informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, kaže se u izvješću.
'Sada su druga zemlja svijeta po vojnoj potrošnji, ali to ne znači da su druga najsnažnija sila, jer su mnoge zemlje u ovoj igri mnogo duže od Kine', rekao je Perlo-Freeman. 'Iako nesporno žele povećati regionalni i globalni utjecaj... nema gotovo nikakvih dokaza o neprijateljskim namjerama u regiji', dodao je.
U posljednjem desetljeću na SAD otpada čak 58 posto ukupnog povećanja vojnih troškova u cijelom svijetu, a Kina i Rusija u istom su razdoblju gotovo utrostručili izdvajanja u vojne svrhe. Na trećem mjestu po izdvajanjima je Francuska, odmah iza nje je Velika Britanija, peta je Rusija, šesta Njemačka. Sedmi je Japan, pa Italija i Saudijska Arabija, dok popis 10 najvećih potrošača zaključuje Indija s 30 milijardi dolara vojnih troškova.
Vodeća uloga SAD-a među najvećim vojnim potrošačima na svijetu još je izraženija kad je u pitanju proizvodnja oružja, jer između 100 najuspješnijih tvrtki koje se u svijetu bave proizvodnjom i prodajom oružja 44 su američke, a na njih otpada čak 61 posto ukupne prodaje oružja koja je 2007. u svijetu iznosila 347 milijardi dolara.Popis proizvođača predvodi američki Boeing s prodajom oružja u iznosu od 30,5 milijardi dolara, a među šest najuspješnijih tvrtki neamerički je jedino britanski proizvođač BAE Systems na drugom mjestu s 29,9 milijardi dolara prodanog oružja.
SAD i Rusija su s 31 i 25 posto ostale na čelu popisa najvećih izvoznika oružja u razdoblju 2004-2008., a najveći su uvoznici Kina i Indija. SIPRI je institut koji provodi neovisna istraživanja sigurnosti, naoružanja i razoružanja u svijetu i to redovito svake godine objavljuje u Godišnjaku.
