Pažljivo grabljajući po zemlji na nesnosnoj vrući na arehološkom nalazištu u povijesnom Jamestownu, Charde Reid naporno radi kako bi rekonstruirala život Angele, koja je ondje stigla iz Afrike prije 400 godina
Nakon mukotrpnog prelaska Atlantika, Angela je jedna od prvih afričkih robinja za koje se zna da su stigle do prvoga stalnog engleskog naselja u Sjevernoj Americi, onome što će kasnije postati Sjedinjene Države.
'Vidim mnoge poveznice iz povijesti moje obitelji s onim što je počelo ovdje 1619. godine', kaže 32-godišnja arheloginja iz Virginije koja je i sama crnkinja.
vezane vijesti
Prve robove koji su stigli u današnji SAD naziva 'pramajkama i praočevima, ne samo afroameričke nego američke kulture općenito'.
Kaže da i njezinu obiteljskom stablu ima i bijelih slugu i crnih robova.
I dok ona pažljivo radi, iz zemlje počinju izranjati cigle, ostaci modernijh zgrada kasnije podignutih na mjestu posjeda u Jamestownu na kojem je nekada živjela Angela.
Zeleni krajolik koji se nježno spušta prema rijeci James vjerojatno se nije bitno razlikovao od onoga koji su afrički robovi vidjeli po dolasku u kolovozu 1619.
Trgovina robljem
U to doba portuglaski i španjolski trgovci robljem već su desetljećima prodavali Afrikance kao radnu snagu u Južnoj Americi, na primjer u Brazilu.
Izvorno iz kraljevine Ndongo, današnje Angole, Angelu su ukrcali na portugalski brod u Luandi koji je zaplovio prema Veracruzu, španjolskoj koloniji u današnjem Meksiku.
Gotovo trećina od 350 robova umrla je prije nego što su brodovi prešli Atlantik zbog užasnih uvjeta transporta.
Prvi od dvajui brodova, White Lion, stigao je u Virginiju u drugom dijelu kolovoza 1619., napisao je John Rolfe, bogati engleskih doseljenik koji je bio suprug Pocahontas, čiji je otac bio moćni američki poglavica.
Drugi brod je do Point Comforta, današnjeg Fort Monroa blizu Jamestowna, stigao nedugo poslije.
Jedina žena čije je ime ostalo sačuvano za povijest je Angela, "prva dokumentirana Afrikanka u Virgniji", kaže Bly Straube, kustosica u muzeju u Jamestownu.
'Meni je to poput priče o Evi', dodala je. 'Ona i druge Afrikanke koje su stigle 1619. temeljna su generacija onoga što će postati naša afroamerička zajednica. To je početak'.
Ljudi bez prava
Početak je to i mračnog dijela američke povijesti, 250 godina ropstva i nakon toga dugo razdoblje rasne segregacije. Posljedice se u američkom društvu osjećaju i danas.
Afričke robinje u Virginiju su stigle nedugo nakon što su doseljenici 30. srpnja izabrali prvo mjesno zakonodavno tijelo. Povjesničar James Horn to naziva povijesnim paradoksom.
Samo par tjedana nakon 'našeg prvog demokratskog eksperimenta' stižu ljudi kojima su 'ukinuta sva prava, čak i ono na identitet'.
Terry Brown, upravitelj nacionalnog spomenika Fort Monroe, kaže da je povijest ropstva u SAD-u 'najveća priča o preživljavanju u američkoj povijesti'.
Brown, koji je zahvaljujući DNK testiranju saznao da su mu preci stigli iz Kameruna, kaže da je 'vrlo emotivan' kada razmišlja o dolasku prvih Afrikanaca u Virginiju, uključujući Angelu.
'To je bilo prije 400 godina. Tko bi ikada pomislio da ću ja ovdje stajati na njihovim ramenima?'.
Ropstvo po krvi
Početkom 1620-ih godina u Virginiji je bilo tridesetak Afrikanaca, ukazuju zapisi.
Angelino ime pojavljuje se na popisu stanovništva 1624. i 1625. godine. Neki povjesničari sumnjaju da joj je to bilo pravo ime, nego su joj ga vjerojatno nadjenuli Portugalci.
Ali svi se slažu da je bila robinja u bogatoj obitelji Pierce. Vjerojatno je radila u kući i voćnjaku, smatra Straube.
Također je vjerojatno živjela s bijelom poslugom. Naime, tek je 40 godina nakon Angelina dolaska, oko 1660., nekoliko engleskih kolonija u Sjevernoj Americi proglasilo da se ropstvo prenosi po majci.
Međurasni brakovi bili su zabranjeni, što je u nekim državama bilo na snazi i u 20. stoljeću.
Nakon 1625. Angela nestaje iz almanaha, ali njezino je ime danas u središtu pažnje u Jamestownu.
Istraživanje o prvim Afrikancima daje nam 'puniji uvid u dio američke povijesti s kojim se još nismo pomirili', kazala je Reid.
