U obraćanju iz američkog State Departmena, koje će potrajati 30 do 40 minuta, Obama će govoriti o prilikama koje se otvaraju paralelno s povijesnim promjenama u regiji i mogućnosti da SAD zaigra novu ulogu u arapskom svijetu.

'U posljednjem desetljeću, naš fokus uglavnom je bio na Iraku, što je bilo vojno nastojanje, te na lov na Osamu bin Ladena i borbu protiv Al Kaide', rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney. 'Borba protiv Al Kaide se nastavlja, ali sada je tu i prilika da se fokusiramo na unapređivanje naših vrijednosti i povećanje naše sigurnosti.'

Obama će govoriti o načinima na koje SAD može 'najbolje podržati' pozitivne promjene.

Prema najavama dužnosnika, Obama će pokušati objasniti svijetu kako će njegova administracija podržati demokratske aspiracije ljudi u regiji, fokusirajući se na osnovne principe nenasilja, podrške ljudskim pravima, političkim i ekonomskim reformama.

Najavit će niz inicijativa fokusiranih na Tunis i Egipat, države koje su već započele tranzicije prema demokraciji. Inicijative će uključivati poboljšanja u ekonomskom menadžmentu, stabilnosti, modernizaciji i reformi, kao i okvire za trgovinsku integraciju i ulaganje.

Za Egipat SAD razvija novi mehanizam koji može kanalizirati resurse poništenjem dugova kako bi se osigurale buduće investicije. Obamina administracija također će garantirati do milijardu dolara zajma za financiranje egipatske infrastrukture.

Poziv na globalnu podršku promjenama

Obama će također nastojati potaknuti podršku međunarodne zajednice, tražeći Europsku banku za obnovu i razvoj da podrži tranzicije na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Obamin govor stiže u vrijeme kada regija prolazi kroz besprimjerne promjene. Pokret za demokraciju započeo je obaranjem režima tuniskog predsjednika Zinea al-Abidine Ben Alija, nastavio se općim revoltom u Egiptu koji je srušio dugogodišnju vladavinu predsjednika Hosnija Mubaraka, te građanskim nemirima u Libiji sa svrhom svrgavanja diktatora Moamera Gadafija.

Slični ustanci odigravaju se širom arapskog svijeta. U Bahreinu, Jemenu i Siriji mnogo je poginulih u nastojanju tamošnjih vlada da uguše prosvjede.

Sjedinjene Države dosad nisu preuzele aktivnu ulogu u regionalnim događanjima, s izuzetkom nekoliko država. Mnogi u regiji smatraju da Obama mora učiniti više. U Libiji SAD podržava koaliciju na čelu s NATO-om u borbi protiv Gadafija, no sada umjesto glavne uzima sporednu ulogu.

U srijedu Obama je potpisao izvršnu naredbu uvodeći sankcije protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i šestorice visokih vladinih dužnosnika. Istoga dana Bijela kuća pozvala je jemenskog predsjednika Alija Abdullaha Saleha da potpiše i provede sporazum s Vijećem za suradnju zaljevskih zemalja prema kojemu mora odstupiti s vlasti u roku od mjesec dana.

SAD i dalje nepopularan

Unatoč podršci demokratskim promjenama, imidž SAD-a u muslimanskom svijetu i dalje je negativan. U zemljama poput Jordana, Turske ili Pakistana mišljenja su negativnija nego prije godinu dana, pokazalo je posljednje istraživanje američkog centra Pew. Ispitanici smatraju da ne uvažavaju interese drugih zemalja i jednostrano djeluju na svjetskoj političkoj sceni.

Uz izuzetak Indonezije, Obama ostaje nepopularan u muslimanskim nacijama, gdje ga kritiziraju zbog načina na koji je pristupio pozivima za političke promjene na Bliskom istoku.

Istovremeno, naklonost prema islamskim fundamentalistima ostaje snažna. U Pakistanu gotovo polovica anketiranih naklonjenija je fundamentalistima nego onima koji se s njima ne slažu. Na palestinskim područjima naklonost fundamentalistima pala je na 37 posto, a blizu tome su i Jordan te Egipat.

Izraelsko-palestinski sukob i dalje je jedan od najvećih problema. Iako se ne očekuje da će mu Obama posvetiti veći dio govora, vjerojatno će se ipak dotaći i tog pitanja.