Opća skupština UN-a u četvrtak bira nove članove najvišeg tijela UN-a za ljudska prava, a izabranim zemljama trogodišnji mandat započet će 1. siječnja.

Iako se članice biraju tajnim glasanjem, izbori nisu natjecateljski, 18 zemalja kandidatkinja popunjava 18 mjesta.

Zadatak Vijeća je osnažiti promociju i zaštitu ljudskih prava u svijetu, odgovoriti na kršenja istih i iznositi preporuke.

Sjedinjene Države povukle su se iz Vijeća 2018. godine u predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa koji je to tijelo UN-a optužio za licemjerje i opsjednutost harangom nad Izraelom. No Washington se pod predsjednikom Joeom Bidenom suočava s ohrabrenom Kinom koja je iskoristila odsutnost SAD-a kako bi pokazala mišiće.

"Kinezi i svi oni koji su u osnovi protiv ljudskih prava kako ih Europljani shvaćaju...protive se ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. To nije novi trend, ali je nedvojbeno sve jači", rekao je europski diplomat za AFP.

"Cilj Kine je jednostavan: uništiti koncept univerzalnosti ljudskih prava i uspostaviti viziju koja je u skladu s njezinim političkim sustavom", kaže drugi diplomat.

Proteklih godina, Kina i njezini partneri, uključujući Bjelorusiju i Venezuelu, imali su zajedničke izjave u kojima su podržavali djelovanje Pekinga u Hong Kongu, Xinjiangu i na Tibetu te osuđivali "kršenja ljudskih prava" u zapadnim zemljama, uključujući protiv autohtonih Kanađana.

Suočeni sa sve većom polarizacijom, neki strahuju da će povratak Washingtona pojačati taj trend i kako će Vijećem dominirati proameričko i prokinesko rivalstvo.

Marc Limon, izvršni direktor think tanka Universal Rights Group u Ženevi, rekao je da se SAD "praktički fokusirao samo na jedno pitanje, a to je Kina" otkako se početkom ove godine priključio Vijeću kao promatrač.

Ti napadi i odmazde Pekinga "isisavaju kisik iz svih ostalih važnih poslova Vijeća za ljudska prava", rekao je Limon. "Mnogim zemljama je dosta jer ne žele da multilateralni sustav bude talac velike geopolitičke igre moći."

Pozvao je SAD da proširi svoj fokus i vrati podršku zemalja u razvoju koje su se približile Pekingu za vrijeme američke odsutnosti.

Kineski veleposlanik pri UN-u u Ženevi, Chen Xu, rekao je novinarima u srijedu da se nada da će Washington "voditi konstruktivan dijalog i da neće pokušati učiniti ljudska prava političkim sredstvom" jednom kad se vrati u Vijeće.

Izborna 'fasada'

Vijeće UN-a za ljudska prava koje zasjeda u Ženevi čini 47 zemalja članica koje bira Opća skupština UN-a u New Yorku. Trećina Vijeća bira se svake godine, a zemlje mogu služiti samo dva uzastopna trogodišnja mandata. Članstvo je proporcionalno raspoređeno po geografskim regijama.

Pojava Eritreje među afričkim nominacijama ponovno je pokrenula pitanje o davanju mjesta autoritarnim režimima s lošim stanjem ljudskih prava. Mohamed Abdelsalam Babiker, novi posebni izaslanik UN-a za ljudska prava u Eritreji, u lipnju je iznio sumornu sliku te zemlje u svom prvom izvješću Vijeću. Rekao je da nije bilo znakova poboljšanja i ukazao na proizvoljna zatvaranja, nehumane uvjete u zatvorima, nedostatak temeljnih sloboda i neodređenu vojnu službu u kojoj su novaci izloženi prisilnom radu i seksualnom nasilju.

Nevladine organizacije optužuju regionalne skupine da je umjesto sazivanja pravog natječaja za Vijeće na djelu "legitimizirajuća fasada" jer je predstavljen jednak broj kandidata kao i upražnjenih mjesta.

Izvršni direktor nevladine organizacije UN Watch rekao je da su izbori osmišljeni kako bi se iskorijenili najveći kršitelji ljudskih prava u svijetu. No "opresivni režimi poput Kine, Kube, Libije, Rusije i Eritreje redovito pobjeđuju na izborima", rekao je Hillel Neuer.

Direktor Human Rights Watcha John Fisher rekao je za AFP da je na regijama "odgovornost" da se pobrinu da njihovi kandidati zadovoljavaju minimum standarda, upirući pritom u kandidate poput Eritreje, Kameruna i Ujedinjenih Arapskih Emirata.