Današnji marš dio je događanja koja su organizirana cijeli vikend u Selmi gdje je prije 50 godina marš pridonio donošenju Zakona o pravu glasa iz 1965.

Marš na Krvavu nedjelju 7. ožujka 1965. ime je dobio po batinama koje je šestotinjak mirnih prosvjednika dobilo od bijelih policajaca i vojnika iz Alabame. Snage sigurnosti napale su mirne prosvjednike palicama i prskale ih suzavcem na mostu Edmunda Pettusa.

'Ovdje je gužva, ali istovremeno je i zabavno i krasno vidjeti da su svi došli, zajedno su sve rase, svi ljudi', rekla je za CNN jedna žena dok su sudionici marša prelazili preko mosta.

Među suvremenim demonstrantima ima i onih koji traže prava za useljenike i gay populaciju.

Predsjednik Barack Obama u subotu je bio u Selmi i objavio kako je američki pokret za građanska prava mnogo ostvario, ali posao još nije završen, a rasne su tenzije stalne.

'Pedeset godina od 'Krvave nedjelje' naš marš još nije završen, ali sve smo bliže', rekao je kraj mosta prvi crnac koji je postao predsjednik SAD-a.

Smrt crnog tinejdžera Michaela Browna kojega je ubio bijeli policajac u gradu Fergusonu u državi Missouri lani je izazvao masovne prosvjede.

U petak je Tonyja T. Robinsona, 19-godišnjega nenaoružanog crnca ustrijelio bijeli policajac u gradu Madisonu u državi Wisconsinu, i zatim su i ondje počeli prosvjedi.

Američki kongresnik John Lewis koji je predvodio marš prije pedeset godina, a napale su ga snage sigurnosti, kaže danas za emisiju 'Meet the Press' mreže NBC da su događaji te 1965. doveli to trajnih promjena u građanskim pravima.

'Kad se sjetim, meni je taj most gotovo sveto mjesto', kaže taj demokrat iz Georgije. 'Ondje su neki od nas prolili nešto malo krvi, a neki drugi su gotovo i poginuli', dodao je. 'Ono što se na tome mostu dogodilo, zauvijek je izmijenilo Ameriku'.