Vladin predstavnik odbio je u petak zahtjev Zeleno- lijevog bloka (ZLB) da se onemogući prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja ili pojedincima koje potrošače ne štite na razini financijskih institucija
Svoj zahtjev Klub ZLB formalizirao je kroz amandman na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju o kojima će Hrvatski sabor danas glasovati.
Vladin predstavnik odbio je i zahtjev toga Kluba da Sabor obveže Vladu da u 30 dana u javno savjetovanje uputi zakon kojim se reguliraju pravne osobe koje trguju dugovima građana i pravnih osoba.
vezane vijesti
Bojan Glavašević (ZLB) nije bio zadovoljan takvim ishodom.
Imamo tisuće svjedočanstva o tome kako dužnici dođu u nepovoljniji položaj. Tko nadzire hoće li oni biti u lošijem položaju ili ne?, pitao je.
Vladin predstavnik tumači da je kupoprodaja plasmana banaka trenutno uređena dvama zakonima, da je i sada propisano da je prodavatelj dužan osigurati da potrošači ne dođu u nepovoljniji položaj.
Glavašević: HNB nema podatke o broju i strukturi prodanih dugova
Kazao je i kako države članice EU imaju obvezu u svoja zakonodavstva prenijeti Direktivu o pružateljima usluga servisiranja kredita i kupcima kredita, te kako će radi toga i u Hrvatskoj biti osnovana radna skupina koja će tijekom 2023. izraditi prijedlog zakona o subjektima koji otkupljuju i naplaćuju potraživanja.
Nema potrebe čekati direktivu, ustrajao je Glavašević, pa Vladina predstavnika upitao za čiji interes radi.
Naveo je i kako je od HNB-a tražio podatke o broju i strukturi dugova koje su kreditne institucije prodale trećim stranama, ali da je dobio odgovor da Banka te podatke nema.
HNB mora odobriti svaku takvu transakciju. Pa tko onda, ako nema HNB, ima podatke o tome što se zbiva, tko štiti građane?, ustrajao je zastupnik.
Vladin predstavnik Josip Salapić odbio je oporbene amandmane na izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, među njima i onaj Dalije Orešković (Centar) da javni bilježnici ne provode postupak osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga.
Salapić tumači da će njihov angažman ubrzati spomenuti postupak na područjima gdje nema dovoljno kadrova za to.
To će ovisiti od suda do suda. Ako predsjednik suda zatraži od ministra pravosuđa suglasnost za angažiranje bilježnika, oni će se moći angažirati kao povjerenici sudova, kazao je.
Jasno je da ih se uvodi jer nedostaje kadrova, a njih nedostaje jer su slabo plaćeni i rade u lošim uvjetima, kazala je zastupnica, pa istaknula da bilježnici nisu usko specijalizirani za postupak obnove i osnivanja zemljišnih knjiga. No, i da jesu, to je zadaća države koju ona ne bi smjela davati drugima, rekla je Orešković.
