Dekret vođe te enklave, Samvela Šahramanjana, najavljuje raspuštanje "svih vladinih institucija i organizacija... 1. siječnja 2024.", i utvrđuje da u rezultatu toga "prestaje postojati Republika Gorski Karabah (Artsah)".

Armenski separatisti u Gorskom Karabahu pretrpjeli su vojni poraz u dvadeset i četiri sata prošli tjedan zbog čega su morali kapitulirati pred Azerbajdžanom, zemljom od koje su se odvojili nakon raspada SSSR-a, više od trideset godina.

Armenija, koja je desetljećima podržavala ovaj teritorij, ovoga puta nije vojno intervenirala, otvarajući put ponovnoj integraciji regije u Azerbajdžan.

U sovjetskim vremenima Gorski Karabah proglašen je autonomnom regijom unutar Azerbajdžana. Nakon pada Sovjetskog Saveza, tamošnji Armenci zbacili su nominalnu azerbajdžansku kontrolu i zauzeli susjedni teritorij u Prvom karabaškom ratu. Od 1988. do 1994. godine ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milijun je raseljeno, uglavnom Azerbajdžanaca.

Nakon prošlotjedne pobjede Azerbajdžana, armensko stanovništvo počelo je egzodus: oko 65.000 ljudi od oko 120.000 stanovnika pobjeglo je u nekoliko dana iz straha da će biti meta azerbajdžanske represije, unatoč obećanjima Bakua da će poštovati njihova prava.

Armenski premijer Nikol Pašinjan izjavio je u četvrtak ujutro da u Gorskom Karabahu više neće biti Armenaca.

U svom dekretu o raspuštanju samoproglašene republike, separatistički vođa Šahramanjan naglašava da će, nakon što budu poznati uvjeti za povratak regije pod kontrolu Azerbajdžana, stanovnici i izbjeglice moći "pojedinačno donijeti odluku o ostanku ili povratku u Gorski Karabah".

Azerbajdžan je pokrenuo nekoliko kaznenih postupaka protiv Rubena Vardanjana, bivšeg šefa vlade otcijepljene regije, priopćila je u četvrtak azerbajdžanska sigurnosna služba.

Rekla je da je Vardanjan, koji je uhićen u srijedu, optužen za ilegalni prelazak azerbajdžanske granice i financiranje terorizma te je stavljen u istražni zatvor.