'Hrvatska je vrlo dobro reagirala na krizu ... nastalu zbog sukoba između Ukrajine i Rusije oko plina. Vidjeli ste da nije bilo problema', rekao je Sanader u izjavi za medije nakon razgovora.

'U svim tim kriznim trenucima Europska unija je bila tu kad je trebalo. Posebno želim istaknuti načelo solidarnosti koje je vladalo među europskim zemljama', naglasio je Sanader, podsjetivši da je Hrvatska posljednjih dana dogovorila interventni uvoz iz zemalja članica Europske unije, 'od Francuske i Njemačke preko Mađarske i Austrije'.

Barbaso je kao osobni izaslanik predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa došao u Zagreb kako bi s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o koordinaciji energetske politike Hrvatske i EU-a, te o krizi nastaloj sporom Ukrajine i Rusije oko dobave plina europskim zemljama.

'Došao sam na zahtjev predsjednika Europske komisije kako bih izrazio solidarnost Hrvatskoj, kao kandidatkinji za ulazak u EU, te zemlji koja je dio zajedničke energetske politike Europske unije', rekao je Barbaso.

'Posebno cijenimo činjenicu što je hrvatska Vlada dala povjerenje predstavnicima EU-a koji su u njezino ime sudjelovali na pregovorima o rješavanju plinske krize ovog vikenda u Moskvi', rekao je Barbaso.

Sanader je rekao da je Barbasa izvijestio o hrvatskoj energetskoj strategiji u idućem razdoblju, koja uključuje diverzifikaciju izvora energije, izgradnju alternativnih pravaca dobave plina, izgradnju terminala za ukapljeni plin u Omišlju na Krku, te izgradnju dva nova podzemna skladišta plina Okoli 2 i Beničanci.

'Čuli smo danas da će se Europska komisija preko svojih institucija i banaka uključiti u financiranje tih projekata', rekao je Sanader.

'Želimo ubrzati gradnju LNG terminala na Krku, želimo ubrzati gradnju plinske interkonekcije između Slavonskog broda i Mađarske ... treći projekt je magistralni plinovod od Bosiljeva prema Splitu i dalje prema Dubrovniku', rekao je Sanader.

'Izvijestio sam Barbasa da Hrvatska uz Okoli 1 planira graditi i podzemno skladište plina Okoli 2, ali isto tako i skladište plina u Beničancima', rekao je Sanader.
Barbaso je kazao da je Europska unija u sklopu borbe protiv gospodarske krize prihvatila plan koji predviđa 3,5 milijardi dolara za energetske projekte diljem Europe, a iz tih bi se sredstava trebao financirati i plinovod između Slavonskog Broda i mađarske granice.

'Kada je riječ o recovery planu, Europa je identificirala tu poveznicu između Hrvatske i Mađarske kao jedan od svojih prioriteta. Taj bi se projekt financirao bespovratnim sredstvima, jer je svrha zaštititi europske zemlje od budućih energetskih kriza', rekao je Barbaso.

On je također kazao da je Europska unija prihvatila energetsku strategiju kojom se predviđa izgradnja sredozemnog plinskog prstena, te izgradnja poveznice sjevera i juga kontinenta koja uključuje i srednju i jugoistočnu Europu.

Jedan od prioriteta EU-a je i izgradnja novog južnog plinskog koridora kojim bi se europskim potrošačima osigurao plin iz Turkmenistana, Azerbajdžana i Kazahstana.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o rokovima izgradnje energetske infrastrukture, Sanader je ocijenio da bi prvi mogao biti pušten u rad plinovod prema Mađarskoj.

'Prva bi mogla biti realizirana ova plinska poveznica Slavonski Brod - Donji Miholjac - Mađarska. U veljači ili ožujku pripremamo zajedničku sjednicu hrvatske i mađarske vlade na kojoj bi se potpisao ugovor o izgradnji tog plinovoda koji je već pripremljen', rekao je. Hrvatski premijer je kazao da je 'puno širi' projekt izgradnje terminala za LNG u Omišlju na Krku.

'U iduća dva tjedna očekujem sastanak s vodećim članom konzorcija njemačkim RWE-om, ali i s ostalim članicama konzorcija, gdje bismo se dogovorili o brzom početku realizacije tog projekta', kazao je Sanader.

On je također podsjetio da Plinacro radi na magistralnom plinovodu kojim bi se Dalmacija preko Like povezala sa sustavom plinovoda u drugim dijelovima zemlje.
Sanader je kazao da se Hrvatska, ako želi uspostaviti još jedan dobavni pravac za plin, mora preko Dalmacije povezati s jednim od dva projekta plinovoda u Jadranu - ili na transjadranski plinovod (TAP) ili na poveznicu Italija-Turska-Grčka (ITGI).

U tom slučaju moramo izgraditi magistralni plinovod prema Dalmaciji s većim promjerom cijevi, a za to će nam trebati i dodatno financiranje i razgovor s Europskom komisijom, rekao je Sanader.

Sanader je također ponovio da Hrvatska namjerava potpisati novi ugovor o dobavi plina iz Rusije i nakon 2010. kad istekne postojeći ugovor.
'Namjeravamo produžiti ugovor s Gazpromom, ali želimo imati i alternativu', rekao je Sanader.