Kad ne znaš što bi, osnuj komisiju, povjerenstvo ili još jednu radnu skupinu, neki odbor ili vijeće. Izlizana je to već praksa kojom se služe političari kad se nađu pred problemom koji ne znaju ili ne žele riješiti, ili pak odugovlače, ali građanima, nadaju se, ostavljaju dojam da im je stalo naći rješenje te pritom uključiti 'pluralizam mišljenja'. Tek posljednji primjer u nizu najava je premijera Andreja Plenkovića o osnivanju povjerenstva koje će se baviti 'delikatnim pitanjem' simbola totalitarnih sustava
Komisija, povjerenstava, vijeća, skupina i sličnih nakupina naredalo se podosta u povijesti hrvatskog političkog života samo u posljednjih 25 godina, a uvijek kada je trebalo hitro prikazati da se žustro radi na otklanjanju problema najšireg spektra tema, i to da spomenemo tek neke – od nestale pšenice i prodaje medija te propasti brodogradilišta preko kamiona, Ine i Mola te praćenja rasta cijena do 'Stjepana Đurekovića.
Vlada osniva povjerenstvo za 'Za dom spremni' i zvijezdu petokraku
Posljednji koji je, zasad, najavio osnivanje nekog povjerenstva jest aktualni premijer Andrej Plenković. On je na prošlotjednoj sjednici Vlade najavio da će Banski dvori osnovati povjerenstvo koje će na 'racionalan, trezven, staložen način i u najširem pluralističnom duhu predložiti zakonske i institucionalne okvire kada je riječ o simbolima totalitarnih sustava'.
Doduše, sličnim su povodom ovog tjedna već par dana vijećali i na drugoj strani Markova trga te došli do svojega 'zaključka'. No, o osnivanju Vladina povjerenstva te njegovu sastavu, sadržaju rada i rokovima javnost još čeka konkretne informacije.
Kad smo već u povijesnim temama, valja podsjetiti da je još prije tri godine tada vladajuća SDP-ova većina u Saboru odlučila, ali se od odluke zbog 'nerazumijevanja' oporbe nije dalje makla, osnovati istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića. I to dok je u Njemačkoj trajao sudski postupak, a još ranije tim povodom priča se na domaćem terenu zavrtjela upravo oko lex Perković i King Konga
Nestale pšenice tko se sjeća još?
Premda je prošlo već 20 godina, neki se još sjećaju povjerenstva u Saboru iz 1996. godine za istraživanje nestanka pšenice s Robnih zaliha. Utvrđen je niz nepravilnosti, ali ne i, barem ne službeno, to što se zbilo s njom.
Slično povjerenstvo u visokom domu istraživalo je četiri godine kasnije i prodaju Večernjeg lista. Zaključili su nakon nekoliko mjeseci kako postoje 'ozbiljne indicije' da su u postupku prodaje važnu ulogu igrali politika i visoki državni dužnosnici, a bilo je i nalaza 'više nepravilnosti' u prodaji. Temeljem tih nalaza nikada nisu pokrenuti postupci.
Istraživala se na zahtjev HDZ-a i propast brodogradilišta Viktor Lenac, a iako je zaključeno da je ono propalo zbog loših procjena vlastitih menadžera i politike, nije dokazano da je tadašnji premijer Ivica Račan pogodovao prijatelju Damiru Vrhovniku dajući Lencu velikodušna državna jamstva. Pod povećalom se promatralo i mandat Radimira Čačića u Račanovoj vladi te je HDZ-ova većina u Saboru zaključila da je kao ministar pogodovao svojim tvrtkama. No DORH je odbacio sumnje zbog nedostatka dokaza.
'Pod kotačima' istražnih povjerenstava
Kad se sumnjalo da je ministar obrane Berislav Rončević zloupotrijebio ovlasti kupivši skuplje, ali lošije vojne kamione, i njime se pozabavilo jedno povjerenstvo u Saboru te zaključilo da je nevin. USKOK je, međutim, podignuo optužnicu, Rončević je na sudu nepravomoćno 'zaradio' četiri godine, ali je Vrhovni sud vratio suđenje na početak i naposljetku je oslobođen.
Možda se građani sjećaju istražnog povjerenstva za prodaju Ine MOL-u, koje je donijelo čak dva zaključka, ovisno s koje su političke stran(k)e dolazili članovi. Tako su HDZ i HSS optužili Račanovu vlast za sklapanje štetnog ugovora 2003. godine, za razliku od novog ugovora iz 2009. godine, a oporba je u svojem izdvojenom mišljenju ustvrdila da su MOL-u dana veća prava u ugovorima sklopljenima za vrijeme vlasti HDZ-a. Sudska trakavica u kojoj je jedan od glavnih likova te priče bivši HDZ-ov premijer Ivo Sanader i dalje traje.
A upravo je Sanader jedan od onih koji je volio osnivati povjerenstva pa ih je uspio naredati čak 20-ak. Jedno od njih bilo je famozno Povjerenstvo za praćenje rasta cijena osnovano 2008. u vrijeme inflacije, a uspostavio je još dva slična tijela, s tim da je jedno bilo zaduženo za praćenje cijena energije dok se drugo bavilo cijenama poljoprivrednih proizvoda. Članove su pak činili predstavnici Vlade i poslodavaca te sindikata i udruge za zaštitu potrošača, a bivši šef SDP-a i bivši premijer SDP-a Zoran Milanović tada je poručio je da je to 'kao da se osniva tijelo za praćenje bure ili kiše'.
Sanader je oštro odbacivao mogućnost da će povjerenstva naposljetku biti sama sebi svrha tvrdeći da je inicijativa došla od sindikata i da će itekako imati smisla jer će analizirati i pratiti poskupljenja. No, sindikati su kazali da je u načelu dobra ideja iskorištena samo za javnu promidžbu Sanadera, a mjesto socijalnog dijaloga za takva i slična pitanja je ionako Gospodarsko – socijalno vijeće (GSV).
Što s Badelom i razdjelnicima?
I moglo bi se tako nabrajati dalje, ali zasad još samo podsjetnik na povjerenstva za razdjelnike i za Badel 1862, koja je u mandatu Vlade Tihomira Oreškovića osnovao bivši Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić. Povjerenstvo za Badel bavilo se traženjem strateškog investitora za tu tvrtku te je najprije preporučilo odluku o užem odabiru partnera, no Panenić ga je raspustio premda sudionicima nije bilo jasno zašto se oteže s odlukom i što će biti dalje.
Što se tiče rada povjerenstva za razdjelnike, čija je zadaća bila razmotriti i pomoći nastale probleme, na konkretnom rješenju se građani još nisu ogrijali. Suspendirana je samo primjena zakona na zgrade koje imaju do 70 stanova pa inspektori ne kažnjavaju one koji nisu ugradili razdjelnike, a 'uključivanje širokog spektra stručnog i znanstvenog kadra u osiguranju kvalitete izrade propisa' još traje.
