Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da je njegovo ministarstvo prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine.

'Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini', kazao je ministar zdravstva.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je važnost suradnje zdravstvenog i obrazovnog sustava u provedbi istraživanja CroCOSI te priliku za provođenje novih ciljanih aktivnosti u prevenciji debljine u djece.

'Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva', kazao je ministar Fuchs. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je pokrenuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama.

Voditeljica istraživanja COSI za Republiku Hrvatsku Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate. Sudjelovanje RH u istraživanju COSI Europskog ureda SZO-a omogućuje redovito praćenje i razumijevanje položaja hrvatskih osmogodišnjaka prema statusu uhranjenosti u odnosu na njihove vršnjake diljem Europe.

Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35 posto djece dobi od osam do 8,9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8 posto u odnosu na 11,9 posto u djevojčica.

'Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga istraživanja CroCOSI 2015./2016., u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9 posto, šalju dvije poruke. S jedne strane, s gledišta cilja zaustavljanja porasta debljine u djece do 2025. godine, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a. S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od osam do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB-a te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači financijske troškove, ali i gubitke u ljudskom kapitalu', naglasila je Musić Milanović.

Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29,7 posto, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36 posto i 36,9 posto.

Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji, u kojoj je debljina prisutna u 19,3 posto dječaka i 7,9 posto djevojčica. Nadalje, problem debljine i prekomjerne tjelesne mase, iako sveprisutan, najmanji je u većim gradovima te iznosi 32 posto, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima, u kojima iznosi 38,9 posto, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima udaljenima od centralnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe.

Posebno je zabrinjavajući podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji roditelja o uhranjenosti djeteta. Od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja.

Uz podatke o uhranjenosti djece, istraživanjem CroCOSI prikupili smo mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja.

Prema rezultatima ovog istraživanja, hrvatski osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni unos voća i povrća, to jest jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petoro. S druge strane, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37 posto djece. Što se tiče navika tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja, istraživanje je utvrdilo da oko polovice djece odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom dok ostala djeca u školu dolaze motoriziranim vozilima.

Hrvatski osmogodišnjaci svakoga dana provode vrijeme u aktivnoj igri na otvorenom u skladu s preporukama za tjelesnu aktivnost djece. Prema tome, jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91 posto djece te vikendom njih 97,5 posto. S druge strane, 41,2 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80 posto provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Sukladno tome, ciljane intervencije usvajanja zdravih navika i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine trebale bi se temeljiti na poticanju utvrđenih pozitivnih navika provedbe slobodnog vremena na otvorenom u aktivnoj igri s ciljem smanjenja vremena provedenog u sjedilačkim aktivnostima, posebno pred ekranima.