Najviše pozornosti izazvalo je predavanje prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović - „Debljina – ekonomski i zdravstveni teret!“

'Kada govorimo o debljini kao zdravstvenom problemu, to zapravo znači da je debljina bolest, ali i prepoznati rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti od kojih oboljeva preko 90 posto ljudi. Uz to, debljina je rizik za razvoj dislipidemije te za razvoj hipertenzije. Zbog toga dolazi do velikog broja stanja koja nas zdravstveno, ali i ekonomski opterećuju. Prema tome, ulaganje u zdravlje nije samo etički opravdano, nego i financijski opravdano', izjavila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Naime, debljina je bolest epidemijskih razmjera, a Hrvatska, i cijela Europa su među najpogođenijima. Radi se o bolesti koja osim što značajno narušava zdravlje, kvalitetu života i očekivano trajanje života naše populacije, također je povezana s povećanim rizikom za razvoj brojnih kroničnih nezaraznih bolesti i predstavlja značajan ekonomski teret za naše društvo. Osim kao veliki zdravstveni problem, uvelike utječe i na ekonomiju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi preko 2 posto BDP-a odlazi na troškove povezane s debljinom.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj (direktni i indirektni troškovi) prekomjerne tjelesne mase i debljine za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: RH) procijenjen je na oko 1,53 milijarde EUR. To je ekvivalent od 372 EUR per capita i 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2030. godine predviđeno je da će se ekonomski utjecaji povećati na oko 2,34 milijarde EUR, dok će se do 2060. godine povećati na oko 7,03 milijarde EUR) što je ekvivalent oko 2271 EUR per capita i 3,5 posto BDP-a.

Hrvatska i Malta nalaze se na prvom mjestu u Europskoj uniji po udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Gledano po spolu, najveći udio muškaraca i žena s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u EU je iz RH, 73,2 posto muškaraca i 58,5 posto žena.

'Ovo je bolest društva za koju plaćamo previsoku cijenu. Debljina ne poznaje granice – ona je naš zajednički problem čijem rješavanju moramo pristupiti zajedno, uključivši brojne društvene sektore te zajedničkim djelovanjem unaprijediti i očuvati zdravlje populacije i budućih generacija', zaključila je je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Kroz istraživanje o mentalnom zdravlju mladih, u kojem su sudjelovali studenti Ekonomskog fakulteta provedenog ekskluzivno za Back Together Summit, Tatjana Rajković, mr.sc. MBA, konzultantica za istraživanje i analizu tržišta, kroz istraživanje „Mentalno zdravlje mladih: Revolucija uma“ pozabavila se temom fundamentalnih načina razmišljanja, percepcije svijeta i načina života pojedinca ili čitavog društva.

'Puno se o mladima govori, jako malo ih se pita, a najmanje ih se sluša. Stoga, smo za konferenciju Back Together odlučili razgovarati s mladima, studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kako oni vide problematiku mentalnog zdravlja, što njima osobno donosi najveći pritisak i na koji način se nose sa stresom. I ono najvažnije, koga vide kao svoju sigurnu zonu za potporu kada im je najteže. Provedeno istraživanje donosi kako je gotovo 40 posto studenata izjavilo da se često do uvijek osjećaju anksiozno i zabrinuto, 55 posto se slaže s tvrdnjom da su preplavljeni stresom, ali i 82 posto vjeruje u podršku prijatelja i obitelji kad im je teško. Rezultati ovog istraživanja na uzorku od 154 mladih studenta daje indikacije da se pitanjem mentalnog zdravlja mladih moramo što prije i ozbiljno pozabaviti“, zaključila je Tatjana Rajković.

Istraživanje na globalnoj razini je pokazalo kako je samoprocjena mentalnog zdravlja među generacijama također indikativna te tako Gen Z svoje mentalno zdravlje procjenjuje vrlo dobro ili odlično njih 45 posto, Gen Y 56 posto, Gen X 51 posto za razliku od Boomersa koji svoje mentalno zdravlje procjenjuje vrlo dobro ili odlično njih 70 posto.

Jedan od najvažnijih zaključaka ovog istraživanja donosi rezultate prema kojem oko 40 posto studenata smatra da si sami postavljaju previsoke ciljeve, kako kroz obaveze tako i u privatnom životu. Takvi stavovi i zaključci istraživanja ukazuju da je stanje alarmantno. Na semaforu je crveno, te je vrijeme za zajedničko djelovanje.

Kroz temu "Ekonomija feat. Zdravstvo: Kako postavljamo vrijednost zdravlja?" na Back Together Summitu, panelisti doc.dr.sc. Krešimir Luetić, Predsjednik Hrvatske liječničke komore, dr.sc. Ana Gongola, dr. med. dent., prof.dr.sc. Šime Smolić, EFZG, i dr.sc. Karolina Kalanj , dr.med. osvrnuli su se na to što sve možemo očekivati u zdravstvu u nadolazećem vremenu rastućih troškova, starosti populacije, porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti te uvođenja skupih inovativnih lijekova. Rečeno je kako treba osvijestiti korisnike zdravstvenih usluga kako zdravlje ipak i ima neku cijenu, a generalni zaključak je da je realno planiranje financija ključno.

U zadnjih 10 godina od zadnjeg popisa stanovništva u RH, broj starijih od 65 godina porastao je za 15%, a za 10 godina će ih biti milijun, a s godinama broj korisnika raste. Zdravstvena potrošnja eksponencijalno raste nakon 65 godine. Gorući problem je primarna zdravstvena zaštita.

Prof.dr.sc. Šime Smolić, EFZG zaključio je kako će „zdravstvena potrošnja i troškovi u zdravstvu rasti. Čekaju nas veliki izazovi u pogledu financiranja i pružanja zdravstvene zaštite za sve starije stanovništvo. Preventivni programi su izuzetno važni. Sanacija pa potom reforma su ključne za hrvatsko zdravstvo. Mora doći do promjena u zakonu o zdravstvenom osiguranju, mora se uključiti Ministarstvo financija i pomoći financiranje zdravstvenog sustava. Nema jedinstvenog niti jednog rješenja. Neke bolnice na periferiji neće moći sa cijenama sadašnjih zdrav. usluga funkcionirati bez gubitaka. Moramo izračunati koliko košta prosječan akutni hrvatski pacijent i treba planirati resurse sukladno tome.“

Za kraj, dr. Natko Beck, pokretač ovog jedinstvenog medicinsko-komunikacijskog projekta naglasio je: „Simbolično nas broj 3 podsjeća na prošlost, sadašnjost i budućnost, a 3. Back Together Summit za mene predstavlja iskustvo prva dva summita, propitkujemo teme koje se tiču naše sadašnjosti, kako bi gradili zdraviju budućnost. Posebno mi je drago da jasno povezujemo medicinu i ekonomiju kako bi pokazali koliko trebamo interdisciplinarno razmišljati ako želimo unaprijediti te sustave. Šećer na kraju, najsretniji sam jer sve to povezujemo s ljudima. Radionice, pregledi, paneli, razgovori, sve je to tu zbog svih onih koji su željni nešto naučiti i unaprijediti sebe i svoje zdravlje. Što nas je više takvih, to smo zdraviji kao sustav. Uvijek je dobro vrijeme za zdrave ideje.“

Tajana Beck, direktorica Back Together Summita izjavila je: ''Smatram da je iznimno važno komunicirati ove uvijek aktualne teme na jednostavan način, razumljiv gotovo svima jer tako djelujemo na širenju zdravstvene pismenosti što na kraju rezultira kvalitetnijim načinima liječenja i širenju svijesti o prevenciji. Ove smo godine priču zaokružili besplatnim zdravstvenim pregledima građana tako da smo iznimno ponosni na cjelokupnu akciju jer samo jedan problem detektiran na vrijeme u biti znači čitav svijet“.