Pula. Neplaćeni parking i ovrhe. Javni bilježnici. Propusti u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Njemački turisti. Sve to i još mnogo više našlo se u prvom slučaju iz Hrvatske koji je došao do Suda Europske unije u Luksemburgu, najvažnije pravosudne instance EU-a. Europski sud pravde, kako ga se kolokvijalno naziva, ne treba miješati s trenutačno i dalje poznatijim Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, jer je riječ o posve drugačijim institucijama.

Sud EU okuplja pravne stručnjake iz svih 28 država članica Unije, a sudac iz Hrvatske u Luksemburgu, bivši profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Siniša Rodin tematiku odnosa s ESLJP-om svojedobno je u intervjuu za Tportal detaljno razjasnio. To je uostalom u međuvremenu presudio i sam Europski sud pravde, poručivši da je glavni u Europskoj uniji, što se u međuvremenu uzima kao prihvaćeno pravo, tzv. settled law, kako se primjerice može vidjeti u komentaru stručnjaka za europsko pravo dr. Gorana Selaneca.

Hrvatska mogla tražiti iznimku, ali nije

Prema našim pravnim izvorima, slučaj koji je prvi prešao put do javne rasprave od Pule do Luksemburga bavi se njemačkim državljaninom koji osporava valjanost odluke javnog bilježnika kojom je naložena ovrha sukladno hrvatskim zakonima na način da se poziva na 'Brussels I Uredbu' Europske unije. Uredba propisuje koje pravne akte, donesene od nadležnih pravosudnih tijela u jednoj državi članici druga država članica mora gotovo automatski priznati kao valjane i provesti ih bez odgađanja. Nijemac zastupa stajalište da se prema Uredbi kao valjano ovršni mogu priznati samo oni pravni akti koje je donio sud države članice. Tvrdi da jedino na taj način može u punom opsegu sudjelovati u raspravi i štititi svoje interese, tvrdi se s jedne strane u slučaju pod službenom oznakom C-551/15

Za Hrvatsku sve to pak znači sljedeće - bez obzira na to što ima sličan model kao Mađari i Šveđani, to ne znači da će izvršna rješenja hrvatskih javnih bilježnika stranim EU državljanima biti prihvatljiva i u hrvatskom slučaju. U središtu spora je pitanje je li slično kao Mađarskoj i Švedskoj tijekom donošenja Uredbe i Hrvatskoj tijekom pregovora o pristupanju bila pružena prilika tražiti iznimku od ustaljenog EU pravila da o ovršnosti platnog naloga ne odlučuje lokalni sud već javni bilježnici kao i oni, ali to nije napravila. Rasprava će se prema nekim pravnim tumačenjima lomiti upravo oko toga i ako Sud kaže da je RH imala takvu priliku, a nije iskoristila - to će značiti da javni bilježinici EU državljanima koji nemaju hrvatsko državljanstvo neće moći izdavati ovršna rješenja poput ovog za naplatu neplaćenog računa za parkiranje odnosno neće moći izdavati takva ovršna rješenja koje bi samo amenovao hrvatski sud. Drugim riječima, državljani EU-a bez hrvatskog državljanstva koji su dobili takva ovršna rješenja mogli bi na kraju završiti s besplatnim parkiranjem u Hrvatskoj jer im nije bio osiguran učinkovit sustav pravne zaštite protiv rješenja o ovrsi.

EU državljani besplatno se parkiraju u Hrvatskoj

Drugim riječima, EU državljani bez hrvatskog državljanstva besplatno se parkiraju u Hrvatskoj jer im nije osiguran učinkovit sustav pravne zaštite protiv rješenja o ovrsi.

Odvjetnik Marko Kuzmanović, koji zastupa Pula Parking u ovom slučaju, u ekskluzivnoj izjavi za tportal.hr argumentira na sljedeći način:

'U predmetnom slučaju, Općinski sud u Puli imao je određene dvojbe oko tumačenja Uredbe Bruxelles I bis 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima - te je uputio zahtjev sudu da odgovori na tzv. prethodno pitanje. Tom uredbom, koja je stupila na snagu 15. siječnja 2015., regulirano je pitanje nadležnosti sudova te pojednostavljeno priznavanje sudskih odluka država članica unutar Unije.

Temeljem nje, propisana je tako nadležnost hrvatskog pravosuđa za ugovorne obveze proizašle iz usluga pruženih u Hrvatskoj, koje rješenje je jednako ranijim Uredbama (Bruxelles I) kao i nacionalnom zakonodavstvu još od doba SFRJ. Prevedeno, to znači da ukoliko Nijemac ne plati hotelski račun ili Talijan ne plati pričuvu za stan ili Slovenac parkirnu kartu, nadležno je hrvatsko pravosuđe, što je i životno logično i prihvatljivo rješenje.'

'U hrvatskom pravosuđu za prisilnu naplatu takvih potraživanja, kao što je valjda već svima dobro poznato, nadležni su javni bilježnici. Izmjenom Ovršnog zakona 2005., nadležnost za izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave prenijeta je sa sudova na javne bilježnike prvenstveno da bi se rasteretilo sudove. Dakle, u ovom slučaju, Pula parking kao ovlaštenik organiziranja i naplate parkiranja u gradu Puli pokušao je naplatiti svoje potraživanje prema dužniku s prebivalištem u SR Njemačkoj pokretanjem ovrhe putem javnog bilježnika', objasnio je svoje viđenje slučaja odvjetnik Kuzmanović.

'Hrvatskim sudovima nije bio problem ovršiti tisuće građana'

'Nakon 15-godišnjeg iskustva s hrvatskim pravosuđem i očitim i sveprisutnim nedostatkom prave sudačke volje i nezavisnosti, koja se najbolje iskazuje u ovom predmetu ovaj me slučaj posebno zainteresirao. Sudovima nije problem ovršivati tisuće domaćih građana, ali kada bi trebalo presuditi protiv Nijemca i kad se konačno pojavi zakonska prilika za izjednačavanjem naših i stranih državljana, onda valjda ipak Hrvatska mora pitati velike igrače da li to doista smije', ističe Kuzmanović.

Također, posljedica eventualne negativne odluke vjerojatno bi značila da će svi predmeti naplate potraživanja prema dužnicima izvan RH umjesto kod javnih bilježnika završiti pred redovnim sudovima RH u obliku tužbi na izdavanje platnih naloga, te time dodatno opteretiti već notorno zagušeno hrvatsko pravosuđe.

Republiku Hrvatsku zastupa Andreja Metelko Zgombić na čelu tima pravnih stručnjaka iz Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva pravosuđa. Kuriozitet je da Hrvatska, za razliku od velike većine ostalih članica, nema stalnog agenta pri Europskom sudu pravde. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) će Sudom ukazivati na to da RH nije imala prilike tražiti iznimku iz Uredbe poput Mađarske i Švedske jer je bila uhvaćena u škare. Naime, Uredba je prolazila zakonodavni postupak u periodu kada je Hrvatska zaključila svoje pregovore i već je krenuo proces ratifikacije pristupnog ugovora; Slovačka je ratificirala pristupni ugovor početkom 2012., a Uredba je izglasana krajem 2012. godine.

Hrvatska: Postupak pred javnim bilježnikom bolji za potrošače

Metelko Zgombić zastupala je stav da Hrvatska nikako nije mogla sjediti za stolom dok se uredba pisala jer još tada nismo bili država članica, a nismo više bili niti u pregovorima gdje bi mogli tražiti uvrštavanje izuzetka u pristupni ugovor. Drugo, Sudom će se pokušati dokazivati kako je postupak pred javnim bilježnicima za potrošače, uključujući i one iz drugih država članica EU-a, puno povoljniji kako zbog kraćeg trajanja tako i zbog nižih troškova postupka.

Rasprava koja se 14. srpnja održala u Luksemburgu prema našim izvorima bliskim Sudu EU-a bila je jako zanimljiva te su sve strane u postupku dobro držale. Sud je postavljao dosta pitanja i čini se da Sud uistinu najviše interesira je li RH imala dovoljno prilike tražiti da je se uvrsti kao iznimku? Komisija je zauzela stav da je RH uvijek mogla inzistirati da se ta iznimka uvrsti u prethodnu Uredbu koja je bila tada na snazi i to bi se automatski priznalo i u ovoj koja je stupila na snagu poslije zaključenja pregovora, a prije stupanja u članstvo.

Sada se čeka se konačna presuda.