Što ne znači da ih povremeno neće biti: policija je već najavila da će na moru, jednako kao i na kopnu, provoditi 'kompenzacijske mjere', odnosno pregledavati putnike koji su im sumnjivi ili za koje imaju indicije da bi ih valjalo pretresti. Treba napomenuti da svaki građanin uz sebe mora imati valjani dokument poput osobne iskaznice i kada se kreće po vlastitoj državi, pa onda to logično vrijedi i za prelaske granice.

Naoko, u splitskoj luci, kao uvjerljivo najprometnijoj u Hrvatskoj, malo će se toga promijeniti jer se policijske kućice neće demontirati, nego će se - laičkim rječnikom rečeno - rampe na njima podizati i spuštati ovisno o tome uplovljava li brod iz zemlje EU-a ili 'treće' države.

Još samo neko vrijeme: u Splitu, naime, upravo traju posljednje pripreme za gradnju međunarodnog putničkog terminala koji će se nalaziti na samom lukobranu, čime će se za lokalni trajektni promet osloboditi golemi prostor Gata svetog Duje u samom središtu gradske luke.

'Riješeni su imovinsko-pravni odnosi, ishođena je građevinska dozvola i upravo dovršavamo proceduru izbora izvođača radova. Njihov početak planiran je za prvu polovicu godine, a dovršetak u roku od jedne i pol do dvije godine. Vrijednost projekta jest 111 milijuna kuna s PDV-om, od čega 51 milijun dolazi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dok će ostatak financirati Ministarstvo mora i Vlada', kaže za tportal ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Novi terminal, potvrđuje, projektiran je u potpunosti u skladu sa šengenskim standardima, što znači da će u ovom kompleksu biti razdvojeni prometni tokovi za putnike koji dolaze iz tog područja i one koji uplovljavaju iz, primjerice, Crne Gore, Albanije, Turske, Malte ili Amerike. U procesu dizajniranja ovog objekta cijelo vrijeme su sudjelovali i predstavnici Carine, policije i drugih nadležnih institucija.

Kako će pak dotad izgledati uplovljavanje u hrvatske luke u novom režimu, za tportal je pojasnio Ivan Marić, pomoćnik načelnika postaje pomorske policije u Splitu.

'Granične kontrole ukidaju se prema zemljama članicama Schengena, s time da će se dakako provoditi kompenzacijske mjere u skladu s našom procjenom rizika', kaže Marić.

S trajektnim prometom zasad će biti relativno jednostavno jer jedina redovna međunarodna linija u splitsku luku uplovljava iz talijanske Ancone i ona će u budućnosti de facto imati jednak status kao i trajektne linije za Brač ili Vis. Jednaka situacija je s teretnim brodovima koji plove prema Sjevernoj luci, a ni golemi putnički kruzeri - koji u ovoj luci imaju između 250 i 300 uplovljavanja godišnje - više neće biti podložni redovnoj kontroli ako dolaze iz Grčke, Italije i sličnih zemalja.

Kruzeri, kako objašnjava sugovornik tportala, ionako imaju obvezu dostavljanja svog plana putovanja i to uglavnom čine gotovo godinu dana unaprijed, a policija će provoditi kontrole nezakonitih migracija po vlastitim indicijama i procjeni rizika.

Uvođenjem Schengena najveće olakšanje nastupa vlasnicima i putnicima na jahtama, jedrilicama i brodicama koji po uplovljavanju iz Italije više neće imati obavezu javljanja u prvoj dostupnoj luci otvorenoj za međunarodni promet, nego će naprosto moći produljiti plovidbu do svoje destinacije. Takvih je, procjenjuje se, u hrvatskim vodama čak osamdesetak posto.

A onih preostalih dvadesetak posto odnosi se na putnike i turiste iz trećih zemalja, na transfere čarter plovila iz zemalja poput Turske ili Malte i slično. Njima ostaje obveza prijaviti se u prvoj luci otvorenoj za međunarodni promet, no procedura im je olakšana od ove godine: umjesto samo sezonski, luka na otoku Visu ubuduće će za međunarodni promet biti otvorena cijele godine. Dakle neće morati baš svaki put najprije do Splita.