Nesigurnost i neizvjesnost koju smo osjećali tijekom dvije pandemijske godine kulminirala je u godini od koje se koncem ovog tjedna opraštamo. Rat u Ukrajini izazvao je, uz tjeskobu vezanu uz moguće eskaliranje sukoba i nuklearni holokaust, i energetsku krizu, i povećanje cijena hrane i sirovina i nove disrupcije u dobavnim lancima opskrbe. Ove ekonomske pojave, u kombinaciji sa snažnim oporavkom osobne potrošnje nakon dvije godine izolacije, proizvele su dodatne inflatorne pritiske i natjerale središnje banke diljem svijeta na snažnu reakciju.

Globalna ekonomija u 2022. na prekretnici

Koje su globalne posljedice prijelomne 2022. koje su već sada očite? Značajno povećanje kamatnih stopa predvođeno nikada agresivnijim povećanjima referentnih stopa američkih Federalnih rezervi, stope inflacije na visinama koje u razvijenom svijetu nisu bile zabilježene od osamdesetih godina prošlog stoljeća, te drastično smanjenje cijena dionica i obveznica. Zabilježeno je i prvo značajnije smanjenje cijena nekretnina od Velike financijske krize iz 2008. te daljnje povećanje javnog duga uslijed potrebe da države pomognu građanima da prebrode udar visokih cijena hrane i energije na kućne proračune. Nije nevažno napomenuti i da je tečaj eura tijekom 2022. dosegnuo povijesno najniže razine u odnosu na američki dolar uslijed agresivne monetarne politike Federalnih rezervi. Ono što će nam tek uslijediti u godinama koje nadolaze kao posljedica rata u Ukrajini je podjela nekoć duboko globaliziranog svijeta na ekonomske blokove zasnovane na vrijednosnim sustavima umjesto na ekonomskoj konkurenciji, trajno više stope inflacije, pojačana uloga država u ekonomiji, bitka za kontrolu nad ključnim sirovinama i energentima te inzistiranje na ekonomskoj otpornosti država i kompanija umjesto na njihovoj troškovnoj konkurentnosti koja je u zadnja četiri desetljeća poticala i podržavala intenzivne globalizacijske procese. Tko preživi, pričat će.

Hrvatski rast BDP-a među najvećima u EU

No usred ove kakofonije loših vijesti koje su obilježile 2022. godinu, mi nekako nismo ni imali priliku osvijestiti da je Hrvatska turbulentnu i prijelomnu 2022., kada se sve zbroji i oduzme, preživjela prilično uspješno. S obzirom na našu poslovičnu sklonost kuknjavi, kraj godine se stoga čini kao pravo vrijeme da zastanemo na trenutak i da osvijestimo da u moru negativnih vijesti, za nas doista u ovoj 2022. godini postoje i one pozitivne. Na primjer, kada godinu na izmaku promatramo u cjelini, Hrvatska će vjerojatno uz Irsku i Cipar ostvariti najveću stopu rasta BDP-a među zemljama članicama Unije. Bez obzira što je moguće da ćemo u veljači 2023., kada budu objavljeni preliminarni podaci o BDP-u za četvrto tromjesečje 2022., ući u tehničku recesiju, u čitavoj 2022. rast BDP-a bi mogao doseći 6,3 posto, što će pomoći Hrvatskoj da brže konvergira razini dohotka koju ostvaruju razvijenije zemlje Unije.

Inflacija je mogla biti i veća nego što jest

Istovremeno, stopa inflacije u Hrvatskoj će u 2022. vjerojatno iznositi nešto više od 10 posto, no izvjesno je da će inflacija u svim drugim novim zemljama članicama Unije osim Slovenije biti veća, a ponegdje, poput u baltičkim zemljama, i dvostruko veća. Drugim riječima, iako je situacija s inflacijom loša, ona je mogla biti i dramatično lošija, no nije. Hrvatska u 2022. za razliku od mnogih razvijenih zemalja nije zabilježila ni značajniji rast kamatnih stopa, niti korekciju na tržištu nekretnina. Izvjesno je doduše da bi se ti trendovi na hrvatsku ekonomiju preliti u 2023, no tek treba vidjeti koliko će intenzivni oni biti.

Otvaranje Pelješkog mosta i uspjeh nogometne reprezentacije

U ovoj godini smo uspostavili i puni teritorijalni integritet zemlje puštajući u rad dugo sanjani Pelješki most. Iz ekonomske perspektive ovaj most je važan samo krajnjem jugu zemlje koji je do sada bio fizički odvojen od matice, no njegova simbolička važnost za zemlju koja je preživjela rat za neovisnost je doista neprocjenjiva. Važno je spomenuti i uspjeh hrvatske nogometne reprezentacija na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu u Kataru jer on ne samo da doprinosi osjećaju nacionalnog zajedništva i gradi kulturu uspjeha u našem društvu, nego i povećava međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske u svijetu. Ne postoji taj novac i ta sila stručnjaka za odnose s javnošću koji za prepoznatljivost Hrvatske može napraviti toliko koliko mogu uspjesi naše nogometne reprezentacije i drugih sportaša, posebno u globalno atraktivnim svjetskim natjecanjima. Ekonomska vrijednost njihovih uspjeha je doista neprocjenjiva.

LNG terminal stavio Hrvatsku na energetsku kartu Europe

Ovogodišnji ruski rulet u Ukrajini nam je uz ekonomske troškove ipak donio i neke neočekivane koristi. Projekt izgradnje LNG terminala u Omišlju, koji je dugi niz godina bio neželjeno dijete nositelja gospodarskih i energetskih politika, postao je nakon ruske invazije vjerojatno najisplativije ulaganje javnog novca u modernoj hrvatskoj povijesti. Projekt kojeg je realizirala Vlada Andreja Plenkovića i u kojeg su uložene stotine milijuna kuna novca poreznih obveznika, Hrvatsku je praktički preko noći stavio na energetsku kartu Europe i osnažio njezinu političku poziciju unutar Europske unije. Ako čitate komentar rumunjskih novinara zašto je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za ulazak u Šengen, a Rumunjska nije, bez obzira što ta zemlja sve tehničke uvjete za ulazak u Šengenski prostor ispunjava od 2011., kao jedan od mogućih razloga se navodi i činjenica da je Hrvatska svoj ulazak uspjela izboriti upravo zahvaljujući ojačanoj pregovaračkoj poziciji koju joj je omogućio LNG terminal. Da li je to istina ili ne, možda nećemo nikada ni saznati, no zahvaljujući tom terminalu sigurno znamo da nam je opskrba plina zajamčena, što se za mnoge druge daleko naprednije europske zemlje u ovom trenutku ne može reći.

Pristupanje Šengenu i europodručju

Sam kraj ove godine obilježen je i već spomenutom odlukom o Hrvatskom pristupanju Šengenskom prostoru, što je doista sjajna vijest za hrvatsko gospodarstvo i veliki uspjeh hrvatske vanjske politike. U uspjehe hrvatske vanjske politike treba pribrojati i činjenice da su koncem 2021. hrvatskim građanima ukinute vize za putovanje u Sjedinjene Američke Države te da je u 2022., nakon desetljeća iščekivanja, konačno potpisan i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s tom zemljom, što će biti sjajan poticaj svim našim kompanijama zainteresiranima za poslovanje na tržištu najveće ekonomije svijeta. U 2022. godini smo doznali i da nam je odobreno pristupanje Europskoj monetarnoj uniji, što je bio još jedan dugoročni cilj svih većih političkih opcija u zemlji i još jedan veliki uspjeh hrvatske vanjske politike. Stoga ćemo od sljedećeg tjedna moći u Sloveniju ili Mađarsku bez da prolazimo kroz granične kontrole, te ćemo istovremeno hrvatske kune i lipe zamijeniti europskim eurima i centima. Bit će to doista ispraćaj u mnogome uspješne 2022. godine i doček Nove 2023. godine za pamćenje. Neka nam je sretna svima!