Svijet je opet na rubu nove krize - inflacija je zavladala razvijenim zemljama, zbog čega središnje banke podižu kamatne stope i guraju tržišta u neizvjesnost. Velike su šanse da će gospodarstva SAD-a i eurozone iduće godine zaroniti u recesiju, stoga je opet krenula navala na zlato, za koje se očekuje da bi moglo poskupjeti i koštati više od 4000 dolara za uncu
Postoji dobra šansa da tržište zlata vidi velik pomak, rekao je Juerg Kiener, direktor i glavni savjetnik za investicije Swiss Asia Capitala, za CNBC, dodajući da 'to neće biti samo 10 ili 20 posto', već pomak koji će 'stvarno postići nove vrhunce'.
Kiener je objasnio da bi se mnoga gospodarstva mogla suočiti s 'malom recesijom' u prvom tromjesečju, što bi dovelo do toga da mnoge središnje banke uspore tempo podizanja kamatnih stopa, a to bi zlato odmah učinilo privlačnijim. Naglasio je da je ono ujedno jedina imovina koju posjeduje svaka središnja banka.
vezane vijesti
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, središnje banke kupile su 400 tona u trećem tromjesečju, gotovo udvostručivši prethodni rekord od 241 tone u istom razdoblju 2018.
'Od početka 2000-ih prosječan povrat na zlato u bilo kojoj valuti iznosi negdje između osam i 10 posto godišnje. Niste to postigli na tržištu obveznica. To niste postigli ni na tržištu kapitala', kaže Kiener.
Dodaje da će rasti potražnja za zlatom kako raste inflacija u mnogim dijelovima svijeta. 'Zlato je vrlo dobra zaštita od inflacije, izvrstan ulov tijekom stagflacije i odličan dodatak portfelju', ističe. Unatoč velikoj potražnji za zlatom, Kenny Polcari, viši tržišni strateg u Slatestone Wealthu, ne slaže se s procjenom da bi se cijena zlata sljedeće godine mogla više nego udvostručiti.
'Ne vjerujem u ciljnu cijenu od 4000 dolara iako bih volio da se to dogodi', rekao je Polcari za CNBC.
On tvrdi da će cijene zlata doživjeti određeni pad i otpor na razini od 1900 dolara za uncu. 'Cijena zlata ovisit će o tome kako će inflacija reagirati na globalno povećanje kamatnih stopa', smatra Polcari.
Zlato je ojačalo u utorak dok je američki dolar oslabio nakon što je japanska središnja banka prilagodila svoju monetarnu politiku. Objava je uzrokovala porast cijena zlata za jedan posto iznad ključne razine od 1800 dolara, prije nego što je pala niže u srijedu, kada se dolar oporavio.
Na pitanje je li ponuda slaba zbog velike potražnje Kiener odgovara da 'uvijek ima ponude, ali možda ne po cijeni koju želite'.
Ali visoke cijene nisu problem kupcima u Kini te plaćaju premiju za plemeniti metal, rekao je. Ranije ovog mjeseca kineska središnja banka objavila je da je svojim rezervama dodala oko 1,8 milijardi dolara zlata, čime je njegova kumulativna vrijednost dosegla oko 112 milijardi dolara, izvijestio je Reuters.
'Azija je veliki kupac. A ako pogledate cijelu trgovinu, u biti zlato napušta Zapad i odlazi u Aziju', dodao je Kiener.
Nikhil Kamath, suosnivač najveće indijske brokerske kuće Zerodha, rekao je da bi investitori trebali izdvojiti 10 do 20 posto svog portfelja za zlato, dodajući da je to 'relevantna strategija' do kraja 2023. 'Zlato je tradicionalno obrnuto proporcionalno inflaciji i bilo je dobra zaštita od nje', pojasnio je Kamath.
'Ako pogledate koliko vam je zlata bilo potrebno za kupnju stana u 70-ima, vjerojatno vam je potrebna ista ili manja količina danas nego u 70-ima, 80-ima ili 90-ima', zaključio je.
