Cijene zlata porasle su u srijedu nadomak najviše razine u gotovo osam godina, potaknute učestalim novim slučajevima zaraze koronavirusom širom svijeta koji prigušuju nade u skori oporavak gospodarstva. Na fizičkom tržištu cijena unce zlata porasla je 0,6 posto, na 1.778,20 dolara, najvišu razinu od listopada 2012. godine. Na američkom tržištu cijena zlata u terminskim ugovorima uvećana je 0,7 posto, na 1.794,30 dolara za uncu.

Već je jasno da 2020. godina nosi početak recesije koja će se osjetiti diljem svijeta, uključujući Hrvatsku. Međunarodni monetarni fond (MMF) iznio je prognoze prema kojima će većina zemalja ove godine zabilježiti pad BDP-a. Tako MMF prognozira pad od 5,9 posto u SAD-u, 7,5 posto u eurozoni, a za hrvatski BDP procjenjuje se pad od čak devet posto, čime se Hrvatska smjestila na samo dno europske ljestvice uz virusom pogođenu Italiju i izrazito zaduženu Grčku. Iz ovih podataka vidljivo je da bi koronakriza mogla biti veći udarac za svjetsko (ali i hrvatsko) gospodarstvo nego prethodna, a sve je izglednije da će se ekonomske posljedice osjetiti dugo nakon završetka pandemije koja ju je uzrokovala.

Analitičari iz Merrill Lyncha očekuju da će cijena zlata narasti i do 3000 dolara do 2022. godine, što bi bio rast od 75 posto u odnosu na trenutne cijene. Dolazak nove krize negativno utječe na većinu gospodarstva, ali postoji investicija koja upravo u kriznim vremenima postaje posebno popularna. Riječ je o investicijskom zlatu, plemenitom metalu koji se smatra sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima. Ulagači u ovaj plemeniti metal su za vrijeme prošle krize zaradili i do 200 posto u samo nekoliko godina, a mnogi smatraju da se takav scenarij može ponoviti.

Josip Kokanović, glavni analitičar vodećeg distributera investicijskog zlata u Hrvatskoj, BankeZlata.com (Saiva d.o.o.), za tportal kaže da se potražnja za zlatom u Hrvatskoj u 2020. godini višestruko povećala:

'U Banci zlata smo u prvih nekoliko mjeseci ove godine ostvarili veći promet nego cijele prošle godine. To nam pokazuje da su Hrvati prepoznali zlato kao siguran oblik imovine, idealan za čuvanje vrijednosti tijekom gospodarske krize u kojoj alternativni oblici štednje i ulaganja mogu stvarati značajan gubitak za investitore i štediše. Vrijednost zlata, s druge strane, puno je otpornija na gospodarska zbivanja i inflaciju, pa je logično da je ono u ovo vrijeme svima privlačnije nego inače.'

Unatoč tome što i investiranje u zlato ima svoje rizike, ono se mnogima već isplatilo, što pokazuje činjenica da je cijena unce zlata izražena u eurima u zadnjih godinu dana narasla za više od 50 posto, a u zadnjih deset godina više od 100 posto. Brojni analitičari očekuju daljnji rast cijene ovog plemenitog metala zbog neizvjesne situacije u gospodarstvima diljem svijeta. Iz BankeZlata.com poručuju kako je odlično vrijeme za osiguranje svoje imovine kupovinom investicijskog zlata, a s njima se slažu brojni investitori, poput stratega najveće švicarske banke UBS-a, Jonija Tevesa, koji smatra da će cijena zlata nastaviti rasti, ili analitičara iz Merrill Lyncha, Michaela Jalonena, koji u sljedeće dvije godine očekuje vrtoglav rast cijene od čak 75 posto.

Kokanovićeve riječi potvrđuju gospodarski pokazatelji iz prve polovice ove godine. Tržište dionica osjetno je palo, što pokazuje podatak da je cjenovni indeks CROBEX na Zagrebačkoj burzi u prvom kvartalu pao za više od 30 posto, a kolaps turističkog sektora i zatvaranje gospodarstva negativno utječu na vlasnike nekretnina, kojima su prihodi od najma značajno pali. Oročena štednja u banci ili čuvanje gotovine 'u čarapi' također ne predstavljaju isplative oblike štednje jer su kamatne stope na štednju izrazito niske, što znači da štediše efektivno gube novac zbog utjecaja inflacije.

Nova kriza je kod mnogih poljuljala povjerenje u stabilnost cjelokupnog gospodarstva te izazvala strah od tzv. grčkog scenarija. Naime Grčku je protekla kriza posebno jako pogodila, a neki analitičari predviđaju da bi sličan scenarij mogao zadesiti i Hrvatsku u nadolazećoj krizi. Razlozi za to su relativno visoka zaduženost države, glomazan javni sektor koji onemogućava potrebne reforme i teret je državnom proračunu, kolaps turističkog sektora te velik broj zatvaranja poduzeća, što mnogi predviđaju u narednih godinu dana. Takav udarac na gospodarstvo u Grčkoj je stvorio strah od propasti banaka koje svoje poslovanje temelje na poduzećima i građanima koji mogu otplaćivati kredite. Taj strah doveo je do tzv. navale na banke (engl. bank run) pa su pojedinci u strahu od gubitka svoje ušteđevine navaljivali na bankomate, što je dovelo do manjka gotovine u mnogim poslovnicama, zbog čega su vlasti uvele maksimalan iznos dnevnog povlačenja gotovine od svega 60 eura po osobi.

Dodatan strah stvara trenutna situacija na tržištu rada u Americi. Naime stopa nezaposlenosti u SAD-u je u travnju dosegla gotovo 15 posto, što predstavlja najvišu stopu još od Velike depresije i višu stopu od one koja je bila za vrijeme recesije 2008. godine. Kao što je posljednja kriza zorno prikazala, europsko gospodarstvo vrlo je povezano s američkim, pa mnogi u Hrvatskoj strahuju da bi nova kriza mogla biti razornija od prošle. Usto, podbacivanje turističke sezone, čiji će se rezultati tek vidjeti u drugoj polovici godine, smanjit će prihode ne samo svima koji rade u turističkom sektoru, već i državi koja će prikupiti znatno manje poreza te će se morati zadužiti više nego inače. Kombinacija svih navedenih faktora doprinosi ekonomskoj neizvjesnosti koja će zasigurno obilježiti 2020. godinu, a samim time i rastu potražnje za investicijskim zlatom.

'Zato zlato u recesijama u pravilu dobiva na vrijednosti, otporno je na visoku inflaciju koja se može pojaviti uslijed masovnih državnih programa poticaja, neoporezivo je, za razliku od ulaganja u druge oblike imovine, te je izrazito likvidno, što znači da se može zamijeniti za gotovinu u cijelome svijetu bez ikakvih problema', ukazuje Kokanović.