Predstavnici Srpskog demokratskog foruma (SDF) danas su upozorili da je i dalje nedovoljna zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u tijelima javne vlasti, te izvijestili da su Ustavnome sudu na ocjenu ustavnosti podnijeli Zakon o zemljištu, jer se njime, smatraju, krše ljudska i vlasnička prava građana.
Predstavljajući na konferenciji za novinare SDF-a rezultate prošlogodišnjeg istraživanja o zastupljenosti srpske nacionalne manjine u tijelima javne vlasti politički analitičar Davor Gjenero upozorio je kako je ona gotovo istovjetna rezultatima istraživanja iz 2006. U odnosu na 2006., kada je u tijelima javne vlasti bilo zaposleno u prosjeku oko 4 posto pripadnika srpske nacionalne manjine, pomak je zanemariv i iznosi 1 posto, navodi.
Naročito je nepovoljno stanje zastupljenosti u sudbenoj vlasti, a ona u prosjeku iznosi 4,5 posto. Prema istraživanju, pripadnika srpske nacionalne zajednice u sudbenoj vlasti nema u općinama Glina, Hrvatska Kostajnica, Dvor, Vojnić, Benkovac, Gračac, dok u Donjem Lapcu iznosi 50 posto.
Predsjednik Upravnog odbora SDF-a Veljko Džakula ustvrdio je da na terenu nije zajamčena jednakost šansi u zapošljavanju u javnoj upravi, iako je to zajamčeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Upozorava kako u Benkovcu od 359 zaposlenih niti jedan nije srpski predstavnik. Izdvaja i primjer iz Pakraca gdje je dao preporuku čovjeku koji se, kaže, natjecao za posao šumskog radnika i bio odbijen. 'To je za nas bila ružna poruka, jer to govori što će se dogoditi kad se javimo za druga zanimanja, poput inženjera, tehničara, pravnika...', kaže Džakula
U istraživanju se upozorava da bez ostvarivanja prava na pristup javnim službama nije moguće očekivati povratak izbjeglih, a bez toga nije moguća demografska revitalizacija područja od posebne državne skrbi.
Objašnjavajući zašto su Ustavnom sudu podnijeli Prijedlog za ocjenu ustavnostiZakona o poljoprivrednom zemljištu, Džakula je najviše zamjerki uputio potpredsjedniku Vlade Slobodanu Uzelcu (SDSS). On je, kaže, na sjednici Vlade podržao Zakon o zemljištu, da bi ga potom u javnosti napao. Završetak je, nastavlja Džakula, bio u Hrvatskom saboru gdje je 'izveden igrokaz s izlaskom SDSS-a iz Sabornice' kako o zakonu ne bi glasovali.
Zakonom se, drže u SDF-u, dira u temeljna prava i slobode pojedinca, jer se ograničava pravo vlasništva vlasnika poljoprivrednog zemljišta budući da mu se može oduzeti pravo raspolaganja zemljištem i dati ga u zakup trećim osobama.
Nismo protiv toga da se zemlja stavi u funkciju i obradi, kaže Džakula, ali zakonska rješenja ne vode računa o gospodarskim mogućnostima onih na koje se zakon odnosi.
'Realna je opasnost da vlasnici zemlje zbog nebrige države i nedostatne agrarne politike ostanu bez zemlje', ocjenjuje Džakula koji se plaši da će Agencija za promet poljoprivrednim zemljištem i lokalna zajednica zakon vješto iskoristiti da 'neki ljudi ostanu i bez ono malo što imaju'.
