Tonino Picula, kojem je ovo treći mandat u EP-u, rekao je je da je ovaj posljednji bio poprilično jedinstven jer je malo tko mogao očekivati s kolikim se problemima EU suočio 2019. početkom novog saziva.

'Tekući, deveti saziv EP-a, prvi je saziv bez UK-a, i nitko nije mogao pretpostaviti da će biti dvije velike krize - covid i rat u Ukrajini. Ovo je bio koronamandat i kad smo mislili da ulazimo u postkorona razdoblje, dogodila se ruska invazija na Ukrajinu. To je pak vrsta krize koja je uzdrmala međunarodni poredak više nego sama korona', rekao je Picula, dodavši da su bile potrebne brze reakcije na sve te izvanredne situacije.

Što se tiče njegova angažmana u EP-u, Picula kaže da je tijekom ovih pet godina utjecao na formiranje stavova svoje političke skupine u cijelom nizu vanjskopolitičkih pitanja, a posebice u vezi sa Zapadnim Balkanom, koji je strateški vrlo važan za EU i Hrvatsku.

'Sad ćemo baš imati sastanak o formiranju instrumenta za Zapadni Balkan od šest milijardi eura, koji bi se trebali pod određenim uvjetima alocirati za ekonomsku, političku, ali i sve ostale transformacije u tim zemljama. Za proširenje u sljedećem mandatu, ključno je pitanje hoće li se naći dovoljno političke volje za to', kaže on.

Pored toga Picula je izvjestitelj za dvije države – Crnu Goru i SAD, pa se dotakao i transatlantske suradnje koja je, kako kaže, na klimavim nogama, posebice zbog stavova Donalda Trumpa o NATO-u.

'Okolnosti koje su Trumpa dovele na vlast 2016. nisu nestale. Sadašnja situacija u SAD-u plodno tlo je za takve političare. Trump je dio establišmenta i ima velike šanse da bude uvjerljiv na tim izborima, osim ako ga američka pravna država u tome ne zaustavi. Čak i slučaju pobjede Bidena, barem jedan dom u Kongresu ostat će u rukama republikanaca. Transatlantska suradnja visi o niti', ističe Picula, dodavši da će EU brzo morati reagirati na tu sitaciju.

Dodao je da se stvaraju uvjeti za savršenu oluju – razdoblje Trump 2.0 - cijeli niz kriza poput rata u Ukrajini, rata u Gazi, uz poplavu krajnje desnih stranaka, a krajnje je ozbiljna i situacija u Kini.

Kaže da bi izbor Trumpa za predsjednika SAD-a dao vjetar u leđa mnogim - ne više euroskeptičnim političkim strukturama – nego sada već eurofobima. 'Sudbina ruskog predsjednika puno više ovisi o sudbini američkih birača, a ne ruskih, dodaje.

Picula je komentirao i jačanje krajnje desnice diljem EU-a. 'Ozbiljna promjena se dogodila na desnoj strani spektra, jer je oslabjela tradicionalna demokršćanska politička struja koja je u povijesti EU-a bila najutjecajnija', kaže Picula, dodavši da je slična situacija i u SAD-u. 'Došlo je do socijalne frustriranosti koja je dobar dio ljudi gurnula udesno', ističe.

Dodaje da je Spitzenkandidat Europske pučke stranke EPP-a (desni centar) na prethodnim izborima Manfred Weber politički ranjen, referirajući se na činjenicu da je Ursula Von der Leyen protiv volje Pučana progurana na mjesto šefice Komisije, što je mnogima unutar stranke ostavilo gorak okus u ustima.

'Von der Leyen nema problema s drugim strankama, koliko ima sa svojom. A upravo Weber optira s radikalnim strankama', objašnjava Picula, rekavši kako smatra da je primarna odgovornost klasičnih desnih stranaka da im se ne dogodi ono što se dogodilo Nizozemskoj, u kojoj je Geert Wilders kao krajnje desni političar odnio pobjedu na izborima. Upozorio je da je upravo ta desnica trenutačno na vlasti u dvije zemlje osnivačice EU-a – Nizozemskoj i Italiji - dok je u druge dvije najjača opozicijska stranka – Njemačkoj i Francuskoj.

Biljana Borzan pak smatra da je podrška EU-u u Hrvatskoj stabilna i da se nije razvio nikakav euroskepticizam. 'U svakom Eurobarometru građani pokazuju daleko veće povjerenje u EU institucije u odnosu na nacionalne', ističe Borzan. Osvrnula se i na nadolazeću kampanju koja će ove godine ići možda i paralelno s kampanjom na nacionalnoj razini.

'Kampanja će biti potpuno različita ovisno o tome kad će biti. Kad bi nacionalni izbori bili početkom svibnja, morali bismo odmah ući i u EU kampanju. Iako EU izbori privlače manje pažnje nego ostali, svaki put se nadamo većem izlasku', kaže ona. Od tema koje će obilježiti njihovu kampanju, Borzan kaže će govoriti o onome što građane trenutačno najviše zanima.

'Građane zanimaju ekonomske i socijalne teme i upravo smo mi u tome najjači. Bez obzira što će naši politički oponenti donijeti neke nove teme', kaže Borzan.

Romana Jerković, izvjestiteljica Europskog parlamenta za digitalni identitet, govorila je o uvođenju digitalnog novčanika, o kojem će se glasati sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

'Svi ćemo moći skinuti aplikaciju digitalnog novčanika u kojoj ćemo imati sve dokumente - vozačku, zdravstvenu, rodni list…', kaže. Za razliku od e-građanina, ova aplikacija bit će interoperabilna, što znači da će svi ti digitalni dokumenti vrijediti u svim državama članicama. 'Dijete koje želi studirati u Amsterdamu, moći će iskoristiti sve svoje dokumente za prijavu na fakultet samo putem digitalnog novčanika. Roditelji će svoje dijete jednim klikom moći upisati u matičnu knjigu rođenih ', dodaje Jerković.

U svim državama EU-a svi dokumenti u digitalnom novčaniku vrijedit će jednako kao i Hrvatskoj. Pored toga, dokumente će biti dovoljno izvaditi samo jednom.

Jerković je u svom mandatu bila aktivna i u kreiranju zdravstvene politike EU-a.

'Imala sam cijelo vrijeme osjećaj da sam u instituciji u kojoj se piše povijest – energetska, zdravstvena, sigurnosna kriza dovele su do mnogih drastičnih i suštinskih promjena. Nikada zdravstvo nije bilo u ingerenciji, EU-a, ali pušu neki novi vjetrovi. EK i EP izašli su s europskim planom za borbu protiv raka kojeg prati 4 milijarde eura. Hrvatska je u Europi druga u EU po smrtnosti od raka i za nas je to povijesna prilika', ističe Jerković.

Jerković je kritizirala i način na koji se u Hrvatskoj rješava problem dugih listi čekanja za preglede. 'Vili Beroš je šest godina u Ministarstvu zdravstva i kako rješava problem listi čekanja – tako da gotovo 50.000 pacijenata preusmjerava u privatne zdravstvene ustanove i za to daje dva milijuna eura. Postoje drugi modeli kako se to može riješiti, a zadnji za kojim bih ja posegnula je jačanje privatnog zdravstva, protiv kojeg ja nemam ništa, ali ne smije se raditi nauštrb javnog zdravstva.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.