"SDP predlaže povećanje proračunske osnovice po djetetu za 50 posto. To bi konkretno značilo uvećanje dječjeg doplatka od 100 do 150 kuna za najugroženije skupine. Danas u Hrvatskoj oko 420 tisuća djece prima dječji doplatak iz proračuna u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a naš prijedlog značio bi 860 milijuna kuna više za dječji doplatak iz proračuna. Smatramo da je to minimum koji bi socijalna država trebala uputiti prema suzbijanju siromaštva djece", pojasnila je Ivana Posavec Krivec na konferenciji za novinare.

"Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj iznosi 19,7 posto i za sedam posto je veća od prosjeka Europske unije, a u najvećem su riziku djeca koja žive u kućanstvima s više od dvoje djece i manjim brojem zaposlenih odraslih osoba. Prema podacima UNICEF-a, u Hrvatskoj stopa siromaštva djece do pet godina starosti iznosi čak 22 posto", kazala je potpredsjednika Kluba zastupnika Sabina Glasovac.

Podsjetila je da je Državna revizija u analizi Strategije Republike Hrvatske u borbi protiv siromaštva od 2014. do 2020. godine vrlo jasno utvrdila da se većina od deset mjera nije ispunila te da se odustalo od dvije mjere, i to baš od redefiniranja sustava socijalnih naknada, kao i plana korištenja državnih nekretnina za zbrinjavanje socijalno osjetljivih skupina.

Utvrđeno je i da Vlada od 2016. godine nije donijela ni dvogodišnje programe provedbe i da se zadaće i ciljevi iz Strategije ne ispunjavaju, rekla je Glasovac  te dodala da su u doba koronakrize, u proljeće, mala sredstva koja su bila predviđena za pojedine mjere Strategije preusmjeravana u druge svrhe.

Ove izmjene predlažemo baš sada zato što u uvjetima koronakrize, kada brojni roditelji ostaju bez zaposlenja i prihodi obitelji naglo padaju pa situacija može biti samo još gora, osim ako država nešto ne poduzme i ne preuzme svoj dio odgovornosti za suzbijanje prijetećeg povećanja stope dječjeg siromaštva, naglasila je Glasovac.

Apelirala je na Vladu da SDP-ov prijedlog pretoči u državni proračun o kojem će se u Saboru raspravljati u četvrtak i u tom slučaju bi ga povukli iz procedure.

Pojasnila je da bi se za povećanje dječjeg doplatka novac mogao uzeti sa stavki naoružanja ili pomoći drugim državama u kojima žive Hrvati, ali možda trebamo prije misliti na našu djece i umirovljenike koji žive ovdje i dijele sudbinu s nama, a drugima pomagati kada budu bolja vremena. Imamo brojne kategorije socijalno isključenih građana koji žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva poput djece, osoba s invaliditetom i starijih osoba koji su bili nepravedno zanemareni ovo proljeće i vrijeme je da se ta nepravda ispravi, poručila je Glasovac.

Smatra kako odluka da se ove godine ne odustaje od masovnog okupljanja u Vukovaru možda nije najpametnije rješenje u ovakvoj epidemiološkoj situaciji.

"Pijetet žrtvama Vukovara i Škabrnje tog dana kada se sjećamo tih teških dana hrvatske povijesti može se osigurati i u skladu s univerzalnim epidemiološkim uvjetima koji vrijede za sve druge. Nadam se da to neće biti potencijalna bomba nove zaraze", poručila je, dodavši da su organizatori valjda svjesni kakvu odgovornost preuzimaju na sebe.

Nije dobro da konstantno imamo dvostruka pravila jer to ruši vjerodostojnost ne samo Stožera i epidemiološke struke nego i Vladine motive čini upitnima, dodala je jer, smatra, pitanje je dana kada ćemo morati ići na pooštravanje mjera.

Odbacila je tumačenja da je prestao mir u SDP-u raspuštanjem triju zagrebačkih ogranaka, a hoće li kandidat za gradonačelnika Zagreba biti Gordan Maras, kazala je, o tome će odlučiti zagrebačka organizacija. U SDP-u ne vlada ni rat ni mir nego iznimno radna atmosfera i bavimo se problemima građana, zaključila je.