Dva sata prije početka rasprave o proračunu za 2011. godinu, SDP-ovci su predstavili svoj plan za oporavak zemlje i sedam zakona koji bi u tome trebali pomoći jer SDP u cijelosti odbacuju ovakav proračun koalicijske vlade
Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić rekla je da oni ovaj put neće predlagati nikakve amandmane na proračun jer oni ne bi ništa promijenili: 'Ovakav proračun znači status quo i amandmanima bismo bili samo neozbiljni demagozi, a to se ne očekuje od ozbiljne stranke.'
SDP nema ni alternativni proračun jer kažu da za njega nemaju potrebne podatke iz Ministarstva financija, ali su danas u saborsku proceduru ponovno poslali sedam zakona kojim misle riješiti sve probleme. Slavko Linić kaže da bi se prvi efekti tih zakona osjetili već za šest mjeseci do godinu dana: 'Mi bismo ovim zakonima zamijenili neke poreze, ne bismo uvodili nove. Uveli bismo porez na ogromni kapital i imovinu koja se čuva u bankama i ne ulaže dalje.'
Branko Grčić kaže da je proračun koji Vlada danas želi izglasati 'loša kopija proračuna iz 2010. godine'. Grčić kaže da se proračunom trebaju postići dva ključna cilja - gospodarski oporavak i fiskalna konsolidacija - te tvrdi da se nijedan cilj ovim proračunom ne ostvaruje.
'Očuvanje mirovina i plaća im je zadnja linija obrane, a na kraju su ovim proračunom bili prisiljeni štedjeti na zdravstvu kojemu su uzeli milijardu kuna. Snašli su se, ali taj novac ne ide za proaktivne mjere', rekao je Grčić u kritici novog proračuna i dodao da 'ništa ne pada s neba i ne dolazi po Duhu Svetom' te da zato treba stvoriti određene pretpostavke za rasterećenje cijene rada. Kaže da je potrebno oporezovati svaki kapital koji izađe iz tvrtke a da se dalje ne ulaže te dati olakšice poslodavcima u vidu smanjenja doprinosa za radnike.
Grčić je iznio još niz sličnih, konkretnih prijedloga kao - zadržavanje naknada za nezaposlene na ovoj razini dok se ne steknu uvjeti da građani normalno mogu naći posao, rušenje lokalnih barijera za investicije borbom protiv korupcije u manjim sredinama, suzbijanje sive ekonomije i slično - te na kraju rekao: 'Cijelo vrijeme tražite konkretne stvari, evo ih!'
Na pitanje gdje su bili dosad i kritiku da su s prijedlozima došli dva sata prije rasprave o proračunu, i to na saborskom brifingu, Grčić je rekao da su ti prijedlozi stari te da s njima ništa ne mogu jer nisu vlada i 'nemaju mehanizama za to'. 'Osobno imam bar 15 intervjua u kojima sam sve ovo već rekao', rekao je Grčić.
SDP (ponovno) predlaže sljedećih sedam zakona:
1. Dopuna Zakona o doprinosima za obavezna osiguranja - tim prijedlogom žele umanjiti zdravstveni doprinos iz plaća za osam indeksnih poena i preraspoređuju ih tako da: četiri posto ide za mirovinski doprinos generacijske solidarnosti i četiri posto za rasterećenje poduzetnika i radnika. Nedostajuća sredstva nadoknadili bi zakonima o porezima na imovinu i kapitalnu dobit.
2. Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) - uvođenje međustope za energetsku industriju, i to 15 posto, za dječju hranu, odjeću i obuću od pet posto, a opća stopa PDV-a smanjila bi se na 22 posto.
3. Izmjena Zakona o porezu na dobit - umanjivanje osnovice za obračun poreza za iznose reinvestirane dobiti, za zadržanu dobit poduzetnika (vezano za likvidnost tvrtke) i za iznose plaća za novozaposlene radnike.
4. Zakon o oslobađanju od plaćanja određenih neporeznih prihoda u 2011. godini - oslobađanje gospodarstvenika od plaćanja vodnih doprinosa, naknada za općekorisnost funkcioniranja šuma, naknada za ambalaže i otpad, spomeničku rentu, komunalnog doprinosa, i to u punom iznosu ako se odnose na proizvodne djelatnosti, kao i u slučaju novih investicija.
5. Prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća korisnika državnog proračuna i državnih institucija - utvrdila bi se obveza plaćanja u roku od 60 dana te mogući prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kako bi se neplaćanje gospodarstvenika kaznilo i sankcioniralo.
6. Uvođenje posebnog poreza na kamate i troškove organiziranja kredita - ako je uzrok nelikvidnosti i nedostatak kreditnih sredstava te visoke kamate koje produbljuju dubioze, tada je neophodno utjecati na politiku banaka da se s troškom kredita u koje spadaju kamata i troškovi organizacije kredita približe cijeni kredita u zemljama EU-u te da se rizici Hrvatske gospodarske situacije i skupa država u punom iznosu ne prebacuje na poduzetnike, već da se prihvatljivim cijenama kredita omogući financiranje redovne djelatnosti i ulaganje u nove investicije.
7. Prijedlog odluke o uplati sredstava iz državnog proračuna za temeljni kapital HBOR-a - osiguranje ovih sredstava iz državnog proračuna neophodno je da bi se moglo subvencionirati kapitalne investicije i izvoz koji je vezan za smanjenje deficita u platnom prometu.
