U našoj znanstvenoj rubrici nastojali smo pokriti sve najinteresantnije događaje koji su obilježili domaću i svjetsku znanstvenu scenu. U kratkoj rekapitulaciji godine predstavljamo vam izbor sedam najvažnijih među njima.

Klimatski sporazum u Parizu

Klimatski sporazum koji je sredinom prosinca u Parizu postiglo gotovo 200 zemalja brojni svjetski političari, stručnjaci i mediji pozdravili su kao povijesni, osobito zato što su u njemu po prvi put prepoznati i uvaženi svi ključni problemi, a ciljevi koje je usvojio ambiciozniji su od očekivanja čak i velikih optimista.

Tako je primjerice sve sudionike iznenadilo to što sporazum predlaže ograničavanje porasta temperatura na manje od kritična 2°C (nakon kojih se očekuje lavina nepovratnih promjena), po mogućnosti čak na 1,5°C, u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Vrlo pozitivnom ocijenjena je i činjenica da je dogovoreno da najveći teret odgovornosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova trebaju ponijeti najbogatiji koji su ujedno i najodgovorniji za njih, da oni trebaju financijski, sa 100 milijardi dolara godišnje, pomagati zemljama u razvoju da idu istim putem, te da je uvažena činjenica da su neke zemlje, poput otočnih, posebno osjetljive na posljedice globalnog zatopljenja. Mada su neki kritičari ocijenili da je sporazum 'krezub' jer uglavnom nije pravno obvezujuć, jer nisu jasno definirani mehanizmi njegova provođenja kao ni kazne za one koji će ga kršiti, ipak treba uvažiti značaj činjenice da je to prvi put da su se praktički svi čelnici svijeta složili oko svih ključnih problema i njihovih rješenja.

Korekcija gena ljudskog embrija

Dva najpoznatija znanstvena časopisa svijeta Science i Nature posebnu su pozornost posvetila prvoj uspješnoj izmjeni gena ljudskih embrija kao jednom od najvažnijih medicinskih ostvarenja u 2015. Tehnika CRISPR-Cas kojom se u DNK mogu korigirati štetne mutacije postala je rutinska i vrlo jeftina, a kineski su znanstvenici njome uspjeli izmijeniti gene neupotrebljivih ljudskih embrija.

Ipak kinesko je istraživanje pokazalo da metodu još treba usavršavati jer je njena uspješnost i sigurnost mnogo manja od ciljanih 100%. Osim toga ona je izazvala etičke dvojbe jer ima potencijal stvaranja tzv. dizajniranih beba, primjerice djece s većom inteligencijom ili tjelesnom ljepotom. Mada stručnjaci ističu da je takva mogućnost vrlo malena jer većinu ljudskih osobina reguliraju brojni geni, a ne jedan, 500-tinjak znanstvenika pozvalo je u prosincu na moratorij njezina korištenja u svrhu izmjene ljudskih gena.

Kako god bilo, nema sumnje da će se tehnika nastaviti razvijati te da će se njome već u 2016. pokušati riješiti problemi nekih genetskih bolesti što se do nedavno smatralo znanstvenom fantastikom i svetim gralom medicine.

Istom tehnikom znanstvenici su u ožujku u DNK slona usadili gene mamuta

Otkriće novog pračovjeka koji mijenja sliku evolucije

Antropologinja Davorka Radovčić iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu sudjelovala je u otkriću nove, donedavno nepoznate vrste drevnog ljudskog srodnika nazvanog Homo naledi koji bi se mogao smatrati mostom između primitivnih dvonožnih primata i ljudi, a koji značajno mijenja predodžbe o razvoju čovjeka. Njegova je starost procijenjena na između 2,5 i 3 milijuna godina. Budući da je u nekim dijelovima dosta primitivan, a u drugima gotovo suvremen, sudionici istraživanja smatraju da se dobro uklapa u nova otkrića koja sve jasnije pokazuju da je priroda kroz evoluciju eksperimentirala s brojnim različitim rješenjima od kojih je konačno prevladalo samo jedno – suvremeni čovjek. Procjenjuje se da je primjerak pronađen u špilji Dinaledi kod Johannesburga bio visok oko 1,5 metara, a težak nešto manje od 50 kg te da je imao mozak veličine grjepa.

Prva cjepiva protiv raka

Znanstvenici iz bolnice Houston Methodist u prosincu su objavili studiju koja je pokazala da se cijepljenjem posebno genetski dizajniranim virusima koji označavaju tumorske stanice i potiču njihovo uništavanje vrlo uspješno i sigurno može izliječiti rak prostate, čak i kod bolesnika koje su liječnici uglavnom otpisali.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu Journal of Radiation Oncology (JRO) u dva ispitivanja u kojima je korištena kombinacija zračenja i genske terapije zabilježeno je petogodišnje preživljavanje od 97 i 94 posto bolesnika. To je poboljšanje od 20 posto u odnosu na povijesno najuspješnije terapije. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) već je odobrila cjepiva za rak prostate i rak kože. Cjepivo koje bi trebalo omogućiti liječenje jedne vrste raka mozga trenutno je razvoju dok se cjepivo protiv raka pluća kakvo je razvijeno na Kubi testira u SAD-u.

Nove tehnike borbe protiv superbakterija

Američki znanstvenici u studenom su objavili da su razvili revolucionarnu metodu borbe protiv bakterija koja bi mogla biti rješenje za brojne probleme liječenja infekcija koje iz godine u godinu postaju sve otpornije i predstavljaju sve veću opasnost za opstanak čovječanstva.

U novoj tehnici nazvanoj antibody-antibiotic conjugate (AAC), predstavljenoj u uglednom časopisu Nature, antibiotici se povezuju s antitijelima koja reagiraju na ciljane uzročnike bolesti. Antitijela odvlače antibiotike do bakterija i ondje ih otpuštaju. Na taj način postiže se više ključnih efekata: antibiotik djeluje samo na bakterije koje se želi napasti, a ne na korisne; učinak antibiotika je mnogo jači; konzumacija antibiotika ne potiče stvaranje otpornosti; lijek bolje pronalazi bakterije i temeljitije ih uništava, čak i sakrivene; u borbu protiv patogena mogu se uključiti brojni djelotvorni antibiotici koji se ranije nisu smjeli koristiti jer su bili previše toksični itd.

Testovi na životinjama pokazali su da ova radikalna kombinacija neusporedivo efikasnije uništava superbakteriju poznatu kao zlatni stafilok ili MRSA od moćnog antibiotika vankomicina koji se inače koristi za liječenje teških infekcija opasnih po život, a primjenjuje se intravenski.

Na Marsu otkrivena tekuća voda, život vrlo vjerojatan!

Znanstvenici NASA-e objavili su na konferenciji za medije u rujnu da su nova istraživanja konačno potvrdila da na Marsu postoji tekuća voda i to na njegovu ekvatorijalnom dijelu.

Stručnjaci su već ranije pretpostavljali da su tamne pruge koje se povremeno, za toplijeg vremena, javljaju na kosinama brežuljaka, kratera i kanjona i spuštaju se nizbrdo, zapravo brzaci tekuće vode.

No tek su najnovija istraživanja, predstavljena u časopisu Nature Geoscience, provedena spektrometrima letjelice Mars Reconnaisance Orbiter (MRO), dala jake dokaze da se bujice sastoje od slane vode.

Potvrda da na Marsovoj površini postoji tekuća voda otvara niz zanimljivih pitanja među kojima se posebno ističu dva: Odakle ona dolazi i što ona znači za mogućnost postojanja života, kako u davnoj prošlosti tako i danas. Otkriće bi, ističu NASA-ini znanstvenici, također moglo olakšati i pojeftiniti putovanja ljudi na površinu Marsa te njegovu kolonizaciju jer bi se tekuća voda mogla koristiti kako za piće tako i za uzgoj hrane i za stvaranje goriva.

Povijesni prelet pokraj Plutona

NASA-ina sonda New Horizons proletjela je 14. srpnja na samo 12,5 tisuća kilometara od Plutona, patuljastog planeta koji je od Zemlje u prosjeku udaljen oko šest milijardi kilometara, čime se upisala u povijest istraživanja svemira.

O koliko se golemoj udaljenosti radi, pokazuje podatak da radio signali koje New Horizons neumorno odašilje, a koji putuju brzinom svjetlosti od gotovo 300.000 kilometara u sekundi, do Zemlje putuju oko 4 sata i 23 minute.

Prilikom bliskog preleta sonda je zabilježila cijelo mnoštvo vrijednih znanstvenih podataka i fotografirala površinu patuljastog planeta u super-visokoj rezoluciji.