'Alarmantna vijest, ni spin, ni prvoaprilska šala, a čudno kako svi šutimo o tome: novo ravnateljstvo Hrvatskog glazbenog zavoda razmatra mogućnost prodaje povijesne zgrade u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. Nakon ekskluzivnog šoping centra spominje se novi hotel. Investitor je već poznat i u startnoj poziciji', status je koji se poput požara jučer proširio Facebookom.

Informacija da se zgrada, koja je u registru kulturnih dobara RH, planira pretvoriti u hotel zgrozila je javnost. Potvrdu o tome za Telegram je dao profesor Ljubomir Gašparović, tajnik ravnateljstva, kazavši da je novi predsjednik ravnateljstva HGZ-a Niko Đurić na prošloj sjednici izvijestio o točki dnevnog reda u sklopu koje ih je htio informirati da postoji interes potencijalnog kupca i ponuda za kupnju nekretnine u Gundulićevoj ulici.

Međutim reagirala je, naveo je, potpredsjednica ravnateljstva Seadeta Midžić te je odbacila razmatranje te točke dnevnog reda i eventualne ponude. Točka dnevnog reda kasnije je preformulirana u informaciju o ponudi, kazao je Gašparović, te o njoj na sjednici nitko nije raspravljao.

Odvjetnik u mirovini Niko Đurić postao je predsjednik ravnateljstva HGZ-a u ožujku ove godine i tada je u razgovoru za Večernji list naveo 'kako u zadnje vrijeme postoje određeni financijski problemi u HGZ-u, povezani prije svega s odlaskom Muzičke akademije'.

'Netočno je da se zgrada prodaje', ustvrdio je Đurić za tportal. Na naš dodatni upit da nam pojasni što se događalo na sjednici ravnateljstva kazao je kako je trenutno na putu i da o tako ozbiljnim stvarima ne bi razgovarao preko telefona.

'Polazite od pretpostavke da se zgrada prodaje', kazao nam je Đurić, a na našu opasku da samo propitujemo informaciju koja se pojavila ponovio je da zgrada u Gundulićevoj nije na prodaju i da o svemu možemo sjesti i porazgovarati nakon 27. lipnja, kada bude u Zagrebu.

HGZ je neprofesionalna i neprofitna udruga u kulturi i umjetnosti čiji je cilj njegovanje, unapređivanje i širenje glazbene umjetnosti, osobito hrvatske. Društvom upravlja ravnateljstvo, koje poput nadzornog odbora i časnog suda djeluje počasno, bez novčane naknade.

Osnovan je 1827. kao Društvo ljubitelja glazbe, što je i danas, a bio je među ostalim izvorište cjelokupnog glazbenog školstva u Zagrebu. U zgradu, u kojoj se nalazi i danas, HGZ se uselio 1876. godine. U potresu 1880. oštećeno je stubište koje vodi u koncertnu dvoranu, a popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je Herman Bollé.

Šesnaest godina nakon useljenja, odnosno 1892. godine, kupljeno je susjedno zemljište za gradnju još jedne zgrade s Malom koncertnom dvoranom. Na poticaj Izidora Kršnjavoga, odlučeno je da se istodobno s tom zgradom izgradi novo stubište do Velike koncertne dvorane.

Tako je 1895. izgrađeno monumentalno, neobarokno, šesterokrako stubište s galerijom koju nose ženske herme. Za razliku od stare, jednokatne zgrade, nova je dvokatna. Na svečanom otvorenju stubišta i nove zgrade 14. listopada 1895., navodi se na stranicama HGZ-a, uz najviše hrvatske uglednike bio je i car Franjo Josip I.