Zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski (58), unatoč premoći Rusa u ljudstvu i opremi, još uvijek smatra da je moguće osloboditi cijelu zemlju. U intervjuu za britanski Guardian rekao je da će 'učiniti sve što mogu da dosegnu međunarodno priznate granice iz 1991.'
Dvije i pol godine nakon početka invazije na njegovu zemlju Sirski priznaje da su Rusi mnogo bolje opremljeni. Imaju više svega: tenkova, borbenih vozila i vojnika. Njihove snage su sa 100.000 narasle na 520.000 vojnika, rekao je, s ciljem da do kraja 2024. dostignu 690.000 ljudi. Broj ukrajinskih boraca nije javno objavljen.
Nedostatak opreme
'Kada je riječ o opremi, omjer je 1:2 ili 1:3 u njihovu korist', rekao je Sirski. Od 2022. godine broj ruskih tenkova se 'udvostručio' – sa 1700 na 3500. Artiljerijski sustavi su utrostručeni, a broj oklopnih transportera povećan je s 4500 na 8900. 'Neprijatelj ima značajnu prednost u snagama i resursima', rekao je Sirski. 'Stoga je za nas pitanje opskrbe, pitanje kvalitete, doista u prvom planu.'
Ova superiornost u broju ljudi i strojeva objašnjava nedavne događaje na bojištu. Od prošle jeseni ukrajinske oružane snage stalno se povlače. Jedan od generalovih prvih poteza u veljači 2024. – kada je zamijenio na tom položaju Valerija Zalužnog, sadašnjeg ukrajinskog veleposlanika u Velikoj Britaniji – bilo je povlačenje trupa iz istočnog grada Avdiivke. Povlačenje se podudarilo sa šestomjesečnim prekidom u američkoj opskrbi oružjem.
Povlačenja i novi napadi
Nedavno su stigle nove isporuke. Međutim Rusi i dalje zauzimaju polja i sela u istočnom Donbasu koristeći klizne bombe da bi si raskrčili put. Zauzeli su teritorij sjeverozapadno od Avdiivke, prema garnizonskom gradu Pokrovsku, te opsjedaju naselje na brdu Časiv Jar. U svibnju su ruske snage otvorile i novi front u regiji Harkiv napadom na grad Vovčansk.
U ekskluzivnom intervjuu za Guardian, prvom za strane medije otkako je preuzeo vrhovno zapovjedništvo, Sirski je priznao da je stanje 'vrlo teško'.
'Ruski agresor napada naše položaje u mnogim smjerovima', rekao je.
Može li se zaustaviti napredovanje Rusije? 'Da, naravno. Prije svega, to ovisi o našim hrabrim vojnicima, našim časnicima', rekao je. Vrlo često 'herojske' ukrajinske jedinice poražavaju veće neprijateljske grupe, rekao je.
Gubici i taktike
Kao primjer naveo je posljednji ruski pokušaj da zauzmu Harkiv i susjednu pokrajinu Sumi. 'Propao je', rekao je Sirski. Borbe su se nastavile, objasnio je, ali je osujećen Putinov pokušaj stvaranja tzv. sigurnosnog koridora uz rusku granicu i regiju Belgorod. Što je s glasinama da Moskva planira novi napad u južnoj regiji Zaporižji? Ako se to dogodi, 'možemo im dati dobar odgovor', odgovorio je.
Opisao je ruske pobjede kao 'taktičke' – lokalne dobitke, a ne 'operativni' proboj, poput zauzimanja nekog većeg grada. 'U načelu neprijatelj nije ostvario značajan napredak', rekao je. Front je, dodao je, bio dug 3700 kilometara, a aktivna neprijateljstva odvijala su se na 977 kilometara od toga, što je dvostruko duže od granice između Njemačke i Francuske.
Ruski uspjesi, u međuvremenu, dolazili su uz nevjerojatne ljudske žrtve. Njihovi gubici bili su 'tri puta' veći od ukrajinskih, a 'još veći' u određenim smjerovima, rekao je Sirski. 'Njihov broj poginulih je mnogo veći', naglasio je. U veljači je Volodimir Zelenski rekao da je od 2022. poginulo 31.000 ukrajinskih vojnika. Može li Sirski ažurirati ovu brojku? Odbio je to, rekavši da su gubici 'osjetljivi' i tema koju bi Moskva mogla iskoristiti.
Sirski je usporedio svoje taktičke poteze na bojištu s onima koje koriste ruski zapovjednici, poznati po žrtvovanju velikog broja pješačkih trupa za osvajanje '100 do 200 metara'. 'Za nas je vrlo važno sačuvati živote naših vojnika. Ne branimo ruševine do smrti', rekao je Sirski. Rekao je da nije spreman 'postići ciljeve pod svaku cijenu' ili baciti svoje ljude u samoubilačke napade, dodavši da je ponekad potrebno premjestiti se na 'povoljnije položaje'.
Tehnološki napredak
Unatoč skeptičnim stavovima o ukrajinskim izgledima za postizanje potpune pobjede, Sirski je istaknuo različite pozitivne događaje. F-16 bi ojačali ukrajinsku zračnu obranu te bi omogućili Kijevu učinkovito uklanjanje ruskih krstarećih projektila i precizno pogađanje ciljeva na zemlji. Međutim naglasio je da postoje ograničenja u onome što F-16 mogu postići. Morali bi ostati '40 kilometara ili više' od prve linije zbog rizika da ih Rusi obore.
Rusija ima 'superiornu avijaciju' i 'vrlo jaku' zračnu obranu. Zbog toga se Ukrajina sve više okreće bespilotnim sustavima, rekao je Sirski. Dronovi su se pokazali 'vrlo učinkoviti', a testiraju se 'robotski zemaljski sustavi' – kopneni roboti koji bi mogli dostavljati streljivo ili spasiti ranjenog vojnika. Postavljen je i novi zapovjedni centar za bespilotne sustave, prvi te vrste. 'Borimo se kvalitetom, a ne kvantitetom', rekao je, dodajući da u ovom sukobu dronovi igraju 'jednako veliku ulogu kao i artiljerija'.
Ukrajinske oružane snage uspješno su koristile bespilotne kamikaze s dugim dometom za napade duboko unutar Rusije, rekao je. Dosad su ciljali 'oko 200 ključnih infrastrukturnih objekata'. Svi su oni bili povezani s 'vojnom logistikom' te uključivali tvornice, skladišta goriva i skladišta municije. Morski dronovi, nalik na brze čamce, potopili su oko trećinu ruske Crnomorske flote. 'Za njih je to stvarno postala zamka, a za neke grob', rekao je Sirski.
Povratak Krima
Kremlj je, dodao je, bio prisiljen potpuno se povući 'iz krimskog grada Sevastopolja' nakon niza ukrajinskih napada. Napadi dronovima i projektilima uništili su radare i raketne instalacije, a ključni ukrajinski cilj je uništiti Kerčki most, cestovni i željeznički prijelaz koji povezuje okupirani poluotok s Rusijom. Sirski nije htio reći kada bi se to moglo dogoditi. Dva ranija pokušaja uključivala su kamion bombu i napad dronom.
Rekao je da Kijev ima plan za povratak Krima, više od desetljeća nakon što ga je Rusija ilegalno anektirala. Je li to zaista izvedivo? 'Realno je. Naravno, to je velika vojna tajna', rekao je general, dodajući: 'Učinit ćemo sve što možemo da dosegnemo međunarodno priznate granice iz 1991. Moramo pobijediti... osloboditi naše građane koji su na okupiranim teritorijima i koji pate.'