''Ne bih o tome ni špekulirao, mislim, nikakvih nekih velikih otvorenih sukoba nije bilo, bilo je možda nekih razmjernih mišljenja u vremenu kad sam ja bio predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, a gospodin Milanović je bio premijer, ali ne znam. Ne bih o tome uopće špekulirao. Teško je biti sudac u ovoj vlastitoj stvari, ja se tu ne bih uopće javno upuštao u neke polemike o tome. Čini mi se da je zakon prilično jasan, on je izmijenjen i nakon izbora predsjednika Vrhovnog suda 2017. godine upravo zato da se na neki način, možda ne najspretnije, ograniči arbitriranje politike kod izbora sudaca jer ona osoba koja bude imenovana za predsjednika Vrhovnog suda, ako nije sudac, postaje automatski i sudac Vrhovnog suda što je u svakom slučaju dobro jer na taj način ta osoba ima jednu sigurnost u slučaju da kad nije više predsjednik, da zadrž svoju sudačku dužnost, ali zakon je tako sročen da smanji tu mogućnost i prevladavajući utjecaj politike jer on je i dalje vrlo velik'', rekao je Sessa za RTL.

Na pitanje kako gleda na to da politika bira jednu tako važnu funkciju, Sessa kaže: ''Neki standardi Vijeća Europe govore da se predsjednik Vrhovnog suda govore o tome da se predsjednik Vrhovnog suda, s obzirom na svoju poziciju, da predstavlja sudstvo, nije predsjednik svih predsjednika niti svih sudaca niti je vladar sudbene vlasti jer vladar sucima su Ustav i zakoni, da se bira na isti način kao što se biraju i suci, to je preporuka Vijeća, a nije svugdje tako, ali negdje neka tradicija pokazuje da se glas struke uvažava, dakle ne dovodi se u pitanje'', kazao je Sessa.

Sessa je upitan je li zadovoljan svojim mandatom.

"Nikad čovjek koji je malo samokritičan ne može biti skroz zadovoljan s onim što je radio i sigurno da je bilo stvari koje su se mogle više. Zadovoljan sam u toliko jer samo nakon dugo godina, što nije uspio niti jedan predsjednik od osamostaljenja Hrvatske, uspio postaviti Vrhovni sud u svoju ustavnu poziciju. To smo mi uspjeli, uz veliki angažman sudaca Vrhovnog suda i sudaca u građanskoj kaznenoj grani sudova. Broj predmeta na Vrhovnom sudu smanjen je drastično s nekih 20.000 zaostataka na nekih 12.000 uz konstantni stabilni priljev. To smo uspjeli konstantnom organizacijom, dovođenjem savjetnika, trijažama, stvaranjem baze sudske prakse. Što se tiče opće slike sudstva, brojke govore da smo i ove godine, unatoč koroni, potresima, blokadi sudova, ostalo je neriješeno 20.000 predmeta manje nego u 2019", kazao je Sessa.

Ipak veliki sudski procesi stoje, posebice oni koji su zapeli za oko javnosti.

"Ključni predmeti su ekscesi. Ima ih možda 10 ili 15. To su uglavnom kazneni predmeti visoke korupcije gdje su ogromne količine dokumenata, veliki broj okrivljenih, veliki broj svjedoka. To su predmeti s materijalnim preprekama. Svaki od sudaca koji rade na tim predmetima bi trebali imati svoje savjetnike i sudnice i ne bi smjeli imati više od jednog takvo predmeta", rekao je Sessa.

Stalno se ovih dana piše o sucima. U slučaju Splita žurno je reagirao. Novinarka ga je upitala i je li neke suce trebalo prije poslati na DSV.

"Što se tiče situacije na Trgovačkom sudu, mogu reći da tog raspleta ne bi bilo da nije bilo sudac. U pregledu rada toga suca, Prije nego je pokrenut stegovni postupak, predsjednik suda je uočio neke dubioze, da tu nešto ne valja. I on je taj koji je inicirao cijeli postupak i istragu. To je dobra stvar. Drugo, mjere nisu pukle. Meni nije logično da je tražio razrješenje. Ima više imuniteta kao sudac", poručio je Sessa i dodao da misli da je povezivanje da je sudac znao što ga čeka nije logično, da se ta teza nasukava na hrid logike.