Kada se 2000. i 2001. godine mijenjao Ustav, Hrvatska je iz polupredsjedničkog prešla u parlamentarni sustav. U Ustavu su, međutim, kaže jedan od njegovih glavnih autora Vladimir Šeks za Jutarnji list, zaostale dvije stvari i premetnule se u izvor stalnih prijepora između predsjednika države i predsjednika Vlade. Riječ je o ovlasti predsjednika da s premijerom sukreira vanjsku politiku te da brine za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti.

To bi, kaže Šeks, valjalo izmijeniti tako da se te ovlasti ukinu, ali bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika države. Po njemu, šefa države bi trebalo svesti u ulogu i ovlasti kakve imaju, primjerice, predsjednici Italije, Njemačke... Ne bi ga trebalo birati neposredno, nego bi izbor predsjednika trebalo preseliti u Sabor.

Funkcija predsjednika Njemačke je protokolarna, a po uzoru na nju Šeks bi u Ustavu definirao položaj budućih predsjednika Hrvatske.

'Nema razloga da predsjednik sukreira vanjsku politiku, da postavlja diplomate i brine za rad svih grana vlasti', kaže Šeks i napominje da predsjednika države ne bi trebali birati samo saborski zastupnici, nego bi taj izbor trebalo proširiti. Ističe da bi oko izmjene Ustava kojom bi se promijenile ovlasti i izbor šefa države trebalo provesti široku raspravu.

Kao područje Ustava koje također treba mijenjati Šeks navodi referendum, i smatra da bi se oko toga mogao postići konsenzus. Prema njegovim riječima, u Ustavu bi izrijekom trebalo odrediti pitanja o kojima se ne može raspisivati referendum, a tu stavlja temeljna ljudska prava i slobode te manjinska prava.

'Također bi u Ustav trebalo ugraditi obavezu organizatora referenduma da od Ustavnog suda zatraže provjeru ustavnosti referendumskog pitanja', kaže Šeks, pojašnjavajući da bi se time spriječilo provođenje cijele procedure, da bi se na kraju pokazalo kako je referendum nedopušten. Kao bitan element koji treba popraviti u Ustavu ističe i propisivanje koliko građana treba izaći na referendum da bi on mogao biti valjan.