Marija Selak Raspudić donijela je odluku da će se na predsjedničkim izborima kandidirati za predsjednicu, a informaciju je potvrdila i za tportal.

'Ne mogu vjerovati da ne postoji nijedna politički ozbiljna osoba u Hrvatskoj koja nije puki kalkulant i koja nema dovoljno hrabrosti da iskorači, da prekine ovu apatiju i kaže - naravno da sam tu, imam i kapaciteta i sadržaj za ponuditi i spremna sam kandidirati se za predsjednicu RH. To je iz moje perspektive poražavajuće i ja sam odlučila iskoračiti te reći da nas ima koji mislimo ozbiljno i koji smo spremni sučeliti argumente s bilo kime, pa tako i sa Zoranom Milanovićem', kazala je Selak Raspudić za tportal.

Selak Raspudić čekala je sa službenom potvrdom kandidature dok ne riješi minimalnu logistiku.

'Onaj dio koji je nužan imat ću osiguran. Ali mislim da je u ovakvom političkom trenutku straha i stisnutosti, neke apatije oko kandidature za predsjednicu RH, puno bitnije pokazati građanima da još uvijek postoje oni pojedinci na političkoj sceni koji ovo rade iz ideala, koji imaju i volje i srca iskoračiti i boriti se za bolju Hrvatsku', kazala je Selak Raspudić.

Što se pak tiče podrške nekih drugih stranaka, rekla je da razgovara s mnogim akterima na političkoj sceni i nezavisnim akterima. 'Za to još ima vremena i ne mislim da je to sada presudno. Govorimo o funkciji predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga. To može biti jedino osoba koja ima dovoljno odlučnosti da uđe u ovu utrku te koja zna prepoznati da je ova politička atmosfera nezdrava i koja je svojom kandidaturom u stanju to prekinuti. Gdje su svi drugi, čega se boje, to su pitanja na koja oni moraju odgovoriti. Što se mene tiče, ja sam svoju kandidaturu prethodno najavila i u trenutku u kojem sam vidjela da cijela politička scena ili spava ili se boji ili kalkulira, odlučila sam stati na crtu i reći - tu sam, ne bojim se, idem, vjerujem i borit ću se', zaključila je Selak Raspudić.

Podsjetimo, Selak Raspudić o kandidaturi je govorila u nedavnom intervjuu za tportal. Tada je pojasnila zašto misli da je kao nestranačka kandidatkinja u prednosti i što je razlikuje od neovisnih kandidata koji su ranije pokušali osvojiti Pantovčak.

'Mene od prethodnih kandidata izdvaja promišljenost moje kandidature jer nisam jučer stupila na političku scenu. U petoj sam godini saborskog mandata, to je pola desetljeća, a ne pet minuta političkog djelovanja. Jako se dobro zna na koji sam način gradila svoju političku priču i koliko sam bila konkretna prilikom kreiranja političkog sadržaja, što sam finalizirala i uređivanjem Mostovog izbornog programa, u kojem sam ponudila cjelovitu viziju bolje Hrvatske. Konstruktivnost sam pokazala time što sam na polovici saborskog mandata imala najviše obranjenih amandmana, a mandat sam finalizirala inovativnim zakonskim prijedlozima koje sam izradila u suradnji sa znanstvenom zajednicom, od kvalitetnije zaštite okoliša do umjetne inteligencije i reforme Sabora. Svi prethodni kandidati, koji su svojom karizmom i pristupom postigli i zavidan uspjeh, nisu imali na temelju čega svjedočiti da oni politički razmišljaju dugoročno niti su imali artikuliran i cjelovit politički sadržaj na temelju kojeg ih se može vrednovati. U mene građani mogu imati povjerenja. To je bitna razlika koja mi može omogućiti da u konačnici i pobijedim na ovim izborima, bez obzira na to što nisam dio uhodane stranačke strukture. Dapače, mislim da mi je to, s obzirom na nadstranačku ulogu predsjednice, i prednost', kazala je u razgovoru za tportal.

<< Selak Raspudić: Ne blefiram, imam jednu veliku prednost i žao mi je što se mnogi plaše Milanovića >>

Govorila je i o tome kako bi reformirala ulogu predsjednika.

'Prije svega treba reći da to zahtijeva ustavne promjene, pa nije izgledno da će se realizirati jer je za njih potrebna dvotrećinska većina. Ovo je dakle, nažalost, ipak samo stručna hipotetska rasprava jer ne postoji dovoljna volja unutar dvije trećine saborskih zastupnika, mahom HDZ-a i SDP-a, da se promijeni nešto. Njima ovako osmišljen izborni sustav itekako ide na ruku. Stoga su predsjednički izbori zapravo jedini na kojima možemo izabrati doista nezavisnu osobu i mijenjati stvari, a da ne budemo naknadno prevareni. Imamo de facto parlamentarni sustav, ali imamo i neke funkcije predsjednice koje nisu dio njega, poput one da ona proglašava zakone, što znači da bi mogla i uskratiti svoj potpis. To se nikada u praksi nije dogodilo jer nitko ne zna koje bi bile posljedice toga. Otvoreno je pitanje trebamo li regulirati određene situacije u kojima ona to može činiti, kroz primjerice neki veto, ali koji opet mora biti povratno kontroliran, možda nekom većinom u Saboru. To je recimo zanimljiva tema, ali s obzirom na Ustav, treba biti uravnoteženo, pa ne istrčavam s dramatičnim prijedlozima, nego razgovaram sa strukom o tome kako kvalitetnije urediti ovlasti predsjednice uvažavajući volju građana', poručila je Selak Raspudić.