Navela je kako je potkraj siječnja 2021. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 165.345 nezaposlenih osoba, što je za 5.500 osoba više nego prethodnoga mjeseca, a za 25.421 osobu više nego u siječnju 2020. Dakle, u siječnju 2021. godine nezaposlenost je povećana za 3,4 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, te za 18,2 posto u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine.

Od ukupnoga broja nezaposlenih u siječnju 2021. bilo je 74.636 nezaposlenih muškaraca (45,1 posto) i 90.709 nezaposlenih žena (54,9 posto). Broj nezaposlenih muškaraca povećan je za 17,8 posto, a žena za 18,5 posto u odnosu na siječanj 2020. godine. Udio muškaraca u evidentiranoj se nezaposlenosti u promatranome razdoblju smanjio, a žena povećao za 0,1 postotni bod, upozorila je Selak Raspudić na konferenciji za novinare.

Konflikt između privatnog i poslovnog života tijekom lockdowna

Također je naglasila i kako ženama više prijeti gubitak posla ili odustajanje od tržišta rada, jer su prekomjerno zastupljene u teško pogođenim sektorima, imaju manje radnih prava i imaju veći konflikt između privatnog i poslovnog života tijekom lockdowna. U tom smislu, kaže,  Eurofound spominje dva glavna razloga.

Prvo, s izuzetkom zdravstva, gdje žene čine je 85 posto zaposlenika, muškarci češće rade u ključnim gospodarskim djelatnostima, poput prijevoza, zaštite, poljoprivrede, pa su tijekom zaključavanja bili zaštićeniji od nezaposlenosti. Drugo, pandemija je više pogodila uslužne djelatnosti, poput maloprodaje, osobnih usluga gdje je čak 61 posto žena. Osim toga, žene su češće u nesigurnijim poslovnim aranžmanima i često nisu obuhvaćene nizom prava u radnom odnosu. Nastavi li se taj obrazac to bi moglo dugoročno utjecati na zaposlenost i plaću žena i vjerojatnije je da će žene biti više pogođene, naglasila je Selak Raspudić.

Podsjetila je i kako je 2019. usvojena Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i njegovatelja prema kojoj roditelji mogu uzeti više obiteljskog dopusta i imati fleksibilniji radni angažman te da treba poticati njegovo implementiranje u hrvatski zakonodavni okvir.

"U tom smislu potrebno je izmijeniti Zakon o radu i u njega uvesti pravno isključenje koji će omogućiti da svima onima koji rade od doma, a takvih je sve više, da se imaju pravo isključiti u slobodno vrijeme i da mogu odvojiti privatno od poslovnog i sačuvati radna prava", istaknula je.

"UN-ova agencija Međunarodna organizacija rada poručuje da Vlade trebaju težiti održavanju škola otvorenima gdje god je to moguće, prilagoditi se radu na daljinu i produljiti roditeljski dopust. Otvorene škole su još jedno jamstvo olakšavanja pozicije i uloge žena, jer se time uloga obrazovanja vraća na teret institucija, a izmiče iz obiteljskog doma", rekla je Selak Raspudić. 

Naime, pojašnjava, istraživanja pokazuju da su žene preuzele veliki dio dodatnih briga i kućanskih poslova, uključujući kućno obrazovanje, čak i kad su također angažirane na plaćenom poslu.