Traktori na državnim cestama, pokušaji blokiranja granica i žestoke optužbe već je viđen scenarij kada su u pitanju prosvjedi seljaka.

Na ovom najnovijem sve se vrti oko svinjogojaca, koji, između ostalog, od Vlade traže zaustavljanje eutanazije svinja, prestanak svih oblika kategorizacije objekata za njihovo držanje i hitno ukidanje zabrane klanja onih koje su zdrave. Kao jedan od glavnih aktera i predstavnika prosvjednika je i predsjednik Stožera za obranu hrvatskog sela Tomislav Pokrovac, već poznato ime s ranijih seljačkih prosvjeda.

Neki od najvećih održani su ranih 2000-ih, a posebno su česti bili u vrijeme vlade Ive Sanadera. Jedan od takvih održan je rane 2006. Tada, točnije sredinom ožujka, zabilježili su mediji, mirnim prosvjedom i djelomičnom blokadom graničnog prijelaza Županja-Orašje s 200 traktora oko 1000 seljaka sa šireg županjskog područja na cesti je iskazalo svoje nezadovoljstvo stanjem u hrvatskoj poljoprivredi. Seljaci su tražili od Vlade da im dozvoli kupnju zemlje za obrađivanje, isplati sve poticaje u punom iznosu te smanji neopravdano povećane iznose za vodne naknade. Iako su prijetili i velikim prosvjedom u Zagrebu 20. ožujka, do njega nije došlo jer je Vlada i prije toga sklopila dogovor sa seljacima, a u dogovoru je, kazao je tadašnji predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić, poštovano 90 posto zahtjeva.

Seljaci su na ceste ponovno izašli u listopadu te godine i to zbog kašnjenja isplate poticaja. Prosvjed koji je trebao biti održan u 11 županija sjeverne Hrvatske imao je slab odaziv, no oni koji su izašli na cestu vozeći najmanjom brzinom oko sat vremena usporavali su promet.

Prvi bunt hrvatskih poljoprivrednika krenuo je 2009., a seljaci su se na cestama našli svakih nekoliko mjeseci. Već u lipnju zaprijetili su blokadama zbog kašnjenja isplate poticaja i niske otkupne cijene mlijeka. Traktorima su čak došli do Zagreba na pregovore s tadašnjim potpredsjednicima Vlade Jadrankom Kosor i Damirom Polančecom. Neki od njih i noć prije pregovora proveli su u traktorima ispred Ministarstva poljoprivrede, a tijekom noći pridružili su im se studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Njih stotinjak blokiralo je poslije ponoći Vukovarsku ulicu, noseći transparente 'Studenti uz seljake'.

Do kakvog-takvog dogovora na kraju je došlo, no on je izazvao raskol i u vladajućoj koaliciji, ali i među samim seljacima. Član Vlade i HSS-a, točnije tadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, koji nije bio na pregovorima, okrivio je Kosor i Polančeca da su seljacima obećali novac kojeg nema na računu Ministarstva. Zbog svega je HSS čak zaprijetio izlaskom iz Vlade, ali koalicijski partneri ipak su postigli primirje.

No do svađe je došlo između ratara i mljekara. Dok su mljekari otprilike dogovorili rješenje za cijenu mlijeka, oko otkupne cijene pšenice tek se počelo razgovarati, što nije zadovoljilo ratare.

Ponovno je zakuhalo dva mjeseca kasnije, nakon ostavke Ive Sanadera i kada je Vladu vodila Jadranka Kosor. Već krajem kolovoza 2009. seljaci su zaprijetili blokadom granica, no policija je tada to zabranila. Tražili su ponovno isplatu neisplaćenih poticaja te cijenu pšenice od 1,25 kuna i uljane repice od 2,50 kuna. Vrlo brzo došlo je do dogovora između Vlade i seljaka, no dio poljoprivrednika nije bio zadovoljan onim što je s Vladom dogovorio njihov predstavnik Antun Laslo te su krenuli blokirati granicu, u čemu ih je spriječila policija.

Novi seljački prosvjedi i traktori na ulicama pojavili su se u ranu 2010. S prvim danom ožujka seljaci su ponovno izašli traktorima na ceste, a zahtjevi su im bili slični kao i godinu ranije - da se poticaji ne smanjuju, da im se isplati 205 milijuna kuna poticaja iz 2008., da do 15. ožujka bude isplaćen poticaj u stočarstvu te da otkupna cijena mlijeka, s državnom premijom, bude tri kune i 91 lipu, umjesto dosadašnje garantirane cijene od 2,20 kuna za litru.

Danima je ministar poljoprivrede Petar Čobanković pregovarao sa seljacima, a dio njih, razočaran prošlom rundom pregovora, nije želio da seljake predstavljaju Željko Mavrović, Antun Laslo i Mato Brlošić. Nakon sedam dana blokade prometnica, na kojima je diljem Hrvatske u jednom trenutku bilo i više od 3000 traktora, a čak je došlo i do naguravanja prosvjednika i policije, ipak je pao dogovor Vlade i seljaka te je potpisan tzv. đakovački sporazum.

Međutim mir nije dugo potrajao. Već krajem lipnja seljaci su se požalili da su izigrani te zatražili da se u cijelosti ispuni 'đakovački sporazum', odnosno da im se isplati zaostali dug za poticaje iz 2008. od 205 milijuna kuna te za poticaje u stočarstvu i ratarstvu, koji su već tada trebali biti isplaćeni ili je njihova isplata trebala početi. Zahtijevali su i da se seljaci oslobode optužnih prijedloga za prošle prosvjede, a koordinacija seljaka novim prosvjedima tražila je i da zaštitna cijena pšenice bude 1,20 kuna za kilogram.

Nezadovoljni odnosom Vlade, ponovno su izašli traktorima na ceste, no nakon svega nekoliko dana postignut je dogovor između seljaka i premijerke Jadranke Kosor te je potpisan tzv. zagrebački sporazum. 'Ako ne bude došlo do ispunjenja, znamo gdje su naši traktori, gdje je cesta, ali ovaj put ćemo stvarno probati vjerovati da do toga više neće doći', kazao je jedan od seljačkih vođa, Tomislav Pokrovac.

Prijetnje seljaka stizale su i u narednim mjesecima, no na ulice su ponovno izašli u ožujku 2011., ponovno nezadovoljni zbog neisplate poticaja. Ceste, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, seljaci su blokirali puna dva tjedna, no na kraju su se nakon dogovora s ministrom Čobankovićem u Retkovcu ipak povukli.

Prijetilo se i u srpnju 2011., kada su seljaci izašli traktorima na ceste, no odmah su se povukli. Tada su Čobankoviću dali rok i ultimatum oko dogovora o otkupnoj cijeni pšenice. 'Uvijek tražimo, sve nam obećaju i na kraju od toga ne bude ništa', požalio se tada Pokrovac, predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka.

Prosvjedi nisu zaobišli ni novu Vladu, onu Zorana Milanovića. Tadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina probleme je imao s mljekarima. Danima su u veljači 2012. mljekari blokirali ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, kao i neke državne ceste zbog preniske otkupne cijene, a u listopadu iste godine mlijeko su čak prestali dostavljati prerađivačima te su ga dijelili građanima.

Zbog neisplate poticaja Pokrovac je zaprijetio novim buntom i početkom 2013., a seljaci su izašli na ulice i blokirali ceste u kolovozu te godine. Osim isplate poticaja, tada su tražili ostavku ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.

'Sve što je taj čovjek do sada obećao nije ispunio. To je najgori ministar poljoprivrede kojega smo ikada imali. Naši problemi, a većina poljoprivrednika nalazi se na koljenima, njega i Vladu kao da se ne tiču, kao da se sve događa u nekoj drugoj državi, tako se ponašaju', kazao je tada ogorčeno Pokrovac.

U sklopu velikog prosvjeda, koji je trajao gotovo dva tjedna, seljaci su blokirali ceste u više županija te krenuli prema autocestama i graničnim prijelazima, u čemu ih je pokušavala spriječila policija, a na kraju su poslali i ultimatum premijeru Zoranu Milanoviću. Odgovor od njega nisu dobili, a svoju borbu za isplatu poticaja najavili su nastaviti na Ustavnom sudu i u Bruxellesu. Neki od seljačkih vođa, poput Antuna Lasle i Matije Brlošića, zaradili su i kaznene prijave zbog organiziranja prosvjeda.