U izvještaju Ujedinjenih naroda o e-governmentu za 2012. istražuje se unutarnja povezanost između e-governmenta i održivog razvoja. UN je pritom analizirao kako vlade svijeta provode politiku i programe e-governmenta i potiču li tako djelotvornost, učinkovitost i unutarnju uključenost kao parametre održivog razvoja širom svijeta. Prema zaključcima UN-a, vodeća je Južna Koreja, koju potom slijede Nizozemska i Velika Britanija. Hrvatska se nalazi na 30. mjestu svjetske ljestvice, a na vrhu je skupine postkonfliktnih zemalja
Hrvatska se 2010. godine nalazila na 35. mjestu svjetske ljestvice, a dvije godine nakon toga, bilježi napredak za pet mjesta. U skupini s ostalim zemljama južne Europe nalazi se na trećem mjestu iza Španjolske i Slovenije, a odmah ispred Italije i Portugala, no u grupi postkonfliktnih zemalja drži prvo mjesto od ukupno 33 zemlje. Iza nje slijede Gruzija, El Salvador, Bosna i Hercegovina, Libanon i Azerbajdžan.
UN pojašnjava kako se postkonfliktne situacije vežu za slabe i krhke države gdje su pravosuđe i vlada neučinkoviti i gdje ne postoji pružanje usluga. Post-konfliktne države su države na čijem se teritoriju vodio rat unatrag nekoliko desetljeća.
UN-ovo istraživanje je pokazalo kako su spomenute države učinile znatan pomak s decentraliziranog organizacijskog modela e-governmenta na integrirani opći model za sve. Ovaj novi pristup podržava jačanje institucionalnih veza s međusobno povezanima odjelima i sektorima; veću djelotvornost i učinkovitost upravljačkog sustava i bolje pružanje javnih usluga.
Dakako, na napore zemalja na svim razinama razvoja još uvijek utječe nedostatak integriranog administrativnog pojednostavljenja s planom razvoja e-governmenta, nedostatak infrastrukture i kapaciteta ljudskih resursa, kao i jaz između ponude i potražnje e-usluga.
Države s niskim prihodima se nastavljaju boriti s tradicionalno ograničenim ulaganjima u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te s nedostatkom tehničkih znanja, visokim cijenama tehnologije i neučinkovitom vladinom regulacijom.
