Predsjednika Srpske radikalne stranke Žalbeno je vijeće Mehanizma osudilo zbog poticanja na progon, deportaciju, nehumana djela, zločine protiv čovječnosti i za progon Hrvata 1992. godine, nakon što je prethodno u lipnju 2016. godine, prvostupanjskom presudom, oslobođen po svim točkama optužnice. Šešelj je proveo 12 godina u pritvoru.

Po pravilima MICT-a, pravnog sljednika ICTY-a, nije moguće uložiti žalbu na presudu koju je izreklo Žalbeno vijeće, poslije žalbenog postupka koji je uslijedio nakon prvostupanjske oslobađajuće presude koju je Šešelju izrekao ICTY, prenosi N1.

U Šešeljevu podnesku upućenom Mehanizmu navodi se da je nakon što je tužiteljstvo MICT-a uložilo žalbu na oslobađujuću presudu, Žalbeno vijeće imalo samo dvije mogućnosti - potvrditi presudu ili je ukinuti, a predmet vratiti na prvostupanjsko suđenje.

"Mehanizam je mimo svih pravila preinačio prvostupanjsku oslobađajuću presudu Šešelju, proglasio ga krivim za jedan dio optužbe i izrekao mu kaznu od 10 godina, koju je on već izdržao u neprimjereno dugom pritvoru", prenijela je agencija Tanjug navode iz podneska.

U njemu se ocjenjuje da je Šešelju uskraćeno pravo da sudjeluje u drugostupanjskom postupku i on podneskom zahtijeva pravo na ulaganje žalbe na osuđujuću presudu.

Kako se navodi, cilj Žalbenog vijeća bio je "da 'pokrije' dugogodišnji Šešeljev pritvor u Haškom tribunalu", a preinakom oslobađajuće presude u osuđujuću, kako je ocijenjeno, napravljen je presedan, prenijela je agencija Tanjug.

"To što je Žalbeno vijeće željelo pokriti Šešeljev pritvor nije i ne može biti pravni argument za izricanje protuzakonite presude", zaključuje se u podnesku.

Vojislav Šešelj ocijenio je u travnju presudu kojom je osuđen na 10 godina zatvora “skandaloznom” i najavio žalbu, niječući optužbe da je bilo “sustavnog i rasprostranjenog napada” na Hrvate u Hrtkovcima za što je osuđen u Den Haagu.