Najnovije mjesečno istraživanje javnog mišljenja, koje svakog mjeseca za javnu televiziju na 900 ispitanika provodi Fakultet za primijenjene društvene znanosti iz Nove Gorice, pokazalo je da se je postotak onih koji ne podržavaju Pahorovu vladu u mjesec dana povećao sa 48 na 60 posto, a povećala se i razlika u potpori koju pred strankom sadašnjeg premijera ima najjača stranka sadašnje oporbe.

Kada bi u nedjelju bili održani parlamentarni izbori, Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše osvojila bi 22 posto glasova, a Socijalni demokrati (SD), sadašnjeg premijera Boruta Pahora 13,5 posto, pokazuje anketa Slovenske televizije. To je znatno veća razlika nego u ispitivanju prije mjesec dana, kad se za Janšinu stranku izjasnilo 16,6, a za Pahorovu 14 posto ispitanika.

Sudeći prema anketi, većina ispitanika smatra opravdanom interpelacije protiv dvoje ministara u Pahorovoj vladi koje je pokrenula opozicija budući da ministricu unutarnjih poslova Katarinu Kresal i ministra poljoprivrede Milana Pogačnika smatraju politički odgovornima za 'aferu bulmastifi'. Riječ je o aferi pokrenutoj sumnjičenjima oporbe da će sadašnja vlada prikriti istragu o slučaju kad su u Ljubljani prije mjesec dana psi ubili svog vlasnika, a koja se u međuvremenu pretvorila u pravi politički skandal, jer je oporba taj slučaj iznijela kao navodni primjer klijentelističkih veza u sudskoj i izvršnoj vlasti kojima dirigira 'pokvarena politička elita'.

Pprvi put otkako se vodi spomenuto istraživanje javnog mišljenja, ispitanicima je postavljeno pitanje o tome bi li podržali prijevremene izbore ili smjenjivanje sadašnjeg predsjednika vlade. Za prijevremene izbore opredijelilo se 43 posto ispitanika, a 53 posto ispitanika bilo je protiv.

Na pitanje bi li podržali smjenjivanje predsjednika vlade Pahora 43 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, a protiv je bilo 50 posto ispitanih.

Stalan pad popularnosti Pahorove četverostranačke koalicijske vlade od rane jeseni prošle godine pokazalo je više različitih anketa i istraživanja, a takvi se rezultati uglavnom tumače razmjerima ekonomske krize. Premijer Pahor u svojim javnim istupima stalno naglašava da želi uspješno svoj mandat dovesti do kraja i do točke kada će započeti ekonomski oporavak za koji su potrebne strukturne reforme u gospodarstvu i sistemskih zakonima. Pahor tvrdi da se u ostvarenju ambicioznih planova sadašnje vlade neće povoditi za anketama i padom vlastite popularnosti, nego da će ga kao premijera voditi nacionalni interesi i nastojanje da zemlja izađe iz krize jača nego što je u krizu ušla.