Svaka od više od dvije tisuće građevina u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro će dobiti svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim bitnim podacima, fotografijama, te smjernicama za obnovu, što je jedan od ciljeva projekta "Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika"
Izradom profila građevina, kroz projekt evidentiranja građevina provodi Društvo "Juraj Dalmatinac", nastoji se, kako je priopćeno, izbjeći devastaciju zaštićenih objekata koji zbog ekspanzije apartmanizacije nerijetko prenamjenom doživljavaju nedozvoljene promjene.
"Na projektu je sudjelovalo desetak članova Društva arhitekata Šibenik, a izuzev evidencije postojećeg stanja građevina prikupljene su i informacije o smjernicama za potencijalnu obnovu", rekao je Nikola Grubić predsjednik Društva "Juraj Dalmatinac".
Na osobnoj karti građevine nalaze se opći podaci - broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj, potom podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite, te opisa građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu.
Uz to, na internetskim stranicama koje će biti dostupne za javnu potrebu, jednostavnim klikom miša za svaku od građevina zainteresirani će moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika, fotografije svih uličnih pročelja, katastarsku situaciju, te, što je najvažnije, smjernice za obnovu.
vezane vijesti
Time se želi osigurati uvjeti prema kojima potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne bi trebali prekršiti konzervatorske smjernice korištenjem neprikladnih materijala za obnovu ili nekim drugim nagrđivanjem zaštićenih zgrada.
Prvi korak u projektu, na kojemu se intenzivno radi posljednje dvije godine, bilo je pomno evidentiranje svih građevina u gradskoj jezgri.
U suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcijom mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) pokrenuto je evidentiranje prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture.
Riječ je o prvom takvom projektu u Hrvatskoj, no interes su pokazali i neki od ostalih gradova na Jadranskoj obali te iz Slovenije i Italije.
"Preuranjeno je govoriti o kojim gradovima je riječ budući se radi o preliminarnom interesu. Na izvedbenoj razini smo još uvijek maksimalno fokusirani na dovršetak projekta u gradu Šibeniku. Dobar glas se daleko čuje pa su tako za našu priču doznali i drugi te otvoreno iskazali želju za eventualnim 'preslikavanjem' modela i na njihove sredine", napomenuo je Grubić.
Projekt su poduprli Ministarstvo kulture RH, te Arhitektonski i Geodetski fakulteti u Zagrebu.
