Branje grožđa i maslina, sakupljanje smilja, čišćenje vinograda, ali i radovi na plinofikaciji, samo su dio poslova kojima se, izvan visokih zatvorskih zidina, mogu baviti osobe na odsluženju kazne u šibenskom zatvoru. Potražnja za ovom vrstom radne snage, Šibenski tjednik saznaje od Josipa Višića, upravitelja šibenskog zatvora, iznimno je velika, a na rad izlaze samo uzorni zdravstveno sposobni zatvorenici, koji su odslužili dvije trećine zatvorske kazne
'Mnoge poslodavce moramo odbiti jer jednostavno nemamo toliko zatvorenika koji bi mogli obavljati takvu vrstu posla. Svi oni, da bi uopće dobili mogućnost rada vani, moraju prvo dati suglasnost da žele raditi, zatim se obavlja procjena rizičnosti, a suglasnost za rad mora dati i Uprava za zatvorski sustav. U šibenskom zatvoru trenutno imamo desetak zatvorenika koji već dvije godine konstantno s manjim prekidima rade na vanjskim poslovima, poput rezidbe i čišćenja vinograda', kazao je Višić za Šibenski tjednik
Rad zatvorenika u hrvatskim zatvorima, odnosno izvan njih, nije obvezan, ali je među kažnjenicima vrlo popularan. Riječ je o ne tako dobro plaćenim poslovima na kojim zatvorenici na ruke dobiju tek 25 posto, u ovom slučaju u berbi babića na Jadrtovcu zarade tek 16 kuna na dan.
'Hvala Bogu, kod nas bijega nije bilo, kao u nekim zatvorima, a niti radnih ozljeda. Ovi poslovi su među zatvorenicima jako popularni jer znače slobodu koju u zatvoru nemaju. Što se plaće tiče, zatvorenici dobiju tek četvrtinu zarađenog, ostatak ide zatvoru koji u nekim postocima novac ulaže u poboljšanje uvjeta života i rada zatvorenika. Mi smo, primjerice, lani tim novcem kompletno uredili jednu kupaonicu za zatvorenike', kaže Višić.
Na pitanje da li bi se Dragan Paravinja, kojeg se tereti za ubojstvo, silovanje i pokušaj silovanja 17-godišnje Antonije Bilić, mogao uskoro naći na nekoj berbi grožđa, upravitelj zatvora u Šibeniku odgovara da to nije moguće jer se radni angažman odnosi samo na zatvorenike, a ne na pritvorenike.
Oko 150 šibenskih zatvorenika ima na raspolaganju i rad u zatvoru, na poslovima u kuhinji, praonici, skladištu, knjižnici, zatvorskoj prodavaonici…
'Na tim poslovima radi tek 30 posto zatvorenika. Naravno, ne u punom radnom vremenu. Bolje su plaćeni nego oni zatvorenici koji idu na radni angažman van zatvora i plaća ih država, ali im ne ide radni staž', otkriva upravitelj.
Najbolje će zasigurno proći oni zatvorenici koji idu na odsluženje zatvorske kazne do godinu dana, a stalno su zaposleni. Naime, neki od njih neće dobiti otkaz jer za njih postoji mogućnost nastavka rada dok su u zatvoru.
'Imali smo nekoliko takvih slučajeva. Posljednji je bio jedan djelatnik šibenskog Vodovoda i odvodnje. Svaki dan je odlazio na posao i po završetku radnog vremena se vraćao u zatvor. Samo, tada dodatno plaća troškove smještaja u zatvoru', otkrio je upravitelj Višić.
Država za svakog zatvorenika mora potrošiti oko 200 kuna dnevno, a samo ih hrana košta oko 40 kuna. Iako su svi zatvori u Hrvatskoj pretrpani, ove godine šibenski se zatvor može pohvaliti sa 48 zatvorenika manje nego lani. Naime, trenutno kaznu zatvora služi 150 zatvorenika, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo čak 198.
