U Hrvatsku je nedavno sletjelo prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafale kupljenih od Francuske, a iako je riječ o jednom od najboljih aviona današnjice, otkriven je sigurnosni propust na zemlji zbog kojeg bi ti moćni strojevi mogli biti izbačeni iz stroja, odnosno ne bi mogli poletjeti
Iako su izuzetno moćni u zraku, borbeni avioni su jednako tako ranjivi kad su na zemlji zato što se tada ne mogu sami braniti niti koristiti druge prednosti, poput brzine ili nekih manevara, da izbjegnu opasnost. Iz tog je razloga Hrvatska nabavila protuzračne sustave kratkog dometa Mistral 3, koji bi trebali štititi avione Rafale i vojnu bazu na Plesu od eventualnih projektila ili dronova koji bi uništili njih ili pistu prije nego što bi mogli poletjeti.
vezane vijesti
No prilikom uređivanja vojne baze u kojoj su smješteni borbeni avioni, a riječ je o vojarni 'Pukovnik Marko Živković', nakon što je uređena Zračna luka 'Franjo Tuđman', u pristupu aviona poletno-sletnoj pisti napravljen je velik sigurnosni propust koji borbenu eskadrilu može ostaviti ranjivom i većinom neupotrebljivom. Naime, da bi avioni mogli doći od hangara u kojem su smješteni do piste, moraju prijeći nadvožnjak ispod kojeg bez ikakvog ograničenja i sigurnosne provjere prolaze civilni automobili, a to je jedini način da dođu do piste s koje mogu poletjeti u borbenu akciju. Propust, koji je otkrio novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec, može rezultirati time da većina borbene eskadrile bude neupotrebljiva ako bi taj nadvožnjak bio oštećen ili srušen, bilo projektilom ili dronom koji bi prošao protuzračnu obranu, bilo terorističkim napadom iz vozila koje prolazi ispod njega.
Jutarnji list piše da je na nadvožnjaku postavljen videonadzor, da se planira i njegova fizička zaštita, kao i da se dugoročno planira zatvoriti ga zemljom, a cestu ukopati ispod površine, no pitanje je koliko bi to stvarno doprinijelo zaštiti aviona, jer ako bi vozila i dalje prolazila ispod, pa makar i dublje pod zemljom, onda bi u nekakvom potencijalnom terorističkom napadu to bilo samo pitanje povećanja količine eksploziva pa da nadvožnjak opet postane neupotrebljiv.
Iako bi u slučaju oštećivanja ili rušenja nadvožnjaka većina eskadrile bila izvan upotrebe, ipak ne bi svi avioni ostali prizemljeni jer se nedaleko od njega nalazi hangar s dežurnim parom aviona, spremnima poletjeti u kratkom roku, a ti avioni ne moraju prelaziti nadvožnjak da bi došli do piste. U pravilu su u tom hangaru smještena tri aviona, dežurni par i jedan pričuvni, što bi značilo da bi u slučaju oštećivanja nadvožnjaka ta tri aviona ipak mogla poletjeti dok bi ostalih devet (kad budu isporučeni svi kupljeni Rafalei, bit će ih ukupno 12) bilo neupotrebljivo. Iako to ne bi bila potpuna katastrofa, riječ je ipak o ozbiljnom sigurnosnom problemu jer bi se oštećivanjem nadvožnjaka možda i na duže vrijeme moglo teško oslabjeti obrambenu moć Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
