Komentirajući najavu EU-a da će hitno donijeti zajednički plan nabave streljiva za Ukrajinu, po sličnoj metodi kao što se nabavljalo cjepivo protiv covida, Mirko Bilandžić je za N1 rekao:

“Ta minhenska konferencija ima značaj u kontekstu ovih događaja, bestijalne ruske agresije na Ukrajinu. Na toj konferenciji 2007. Vladimir Putin je prvi put najavio ekspanzivni pohod na svijet gdje ga Zapad nije ozbiljno shvatio iako je godinu dana nakon toga u Gruziji prvi put demonstrirao ekspanziju. Europa je sad odlučna onemogućiti Putinovu pobjedu u Ukrajini, tj. omogućiti Ukrajini da se obrani. Taj rat koji traje godinu dana i koji prelazi u rat iscrpljivanja, troši dramatične resurse, u fazi su iscrpljivanja pa vojna logistika više nije presudan faktor. Tu postoji i politička dimenzija, odlučnost Europe da bude na strani civilizacije, napadnutog, da omogući Ukrajini da se obrani.”

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da Hrvatska može i želi sudjelovati u pojačanoj proizvodnji streljiva. Na pitanje kakvi su naši kapaciteti, Bilandžić pojašnjava: “Hrvatska je članica NATO-a, logično je da će sudjelovati. Imamo ograničene proizvodne kapacitete, ali i to ima svoju ulogu, i političku. Mislim da je to ozbiljan državnički potez.”

Ističe kako Rusi nisu očekivali takvu podršku Zapada. Macron je u petak pozvao saveznike da pojačaju vojnu podršku Ukrajini, no također je rekao da ne vjeruje u promjenu ruskog režima, već da će u nekom trenutku trebati doći do pregovora. “Sve druge opcije koje nisu Vladimir Putin trenutno mi djeluju gore”, izjavio je Macron.

“Najveći izazov nije Rusija s Putinom, nego Rusija poslije Putina”

“Svi stručnjaci koji se bave ruskim studijima imaju različita mišljenja i brojna su neslaganja, ali svi se bezuvjetno slažu da najveći izazov za međunarodnu sigurnost nije Rusija s Putinom, nego Rusija poslije Putina, nakon ovog režima. Zato Macronova izjava ima temelja i to je jedan od najvećih izazova za međunarodnu sigurnost”, rekao je Bilandžić i dodao:

“Nažalost je točno da nema indikatora da je mirovni sporazum na vidiku. Svaki rat završi pa će završiti i ovaj. Čini mi se da će na to utjecati tri smjera – situacija na bojnom polju koja se sad ni ne pomiče; u društvu dođe do zasićenja rata i ubijanja; treće što bi moglo ubrzati su širi geopolitički odnosi.”

Komentirajući ulogu Kine rekao je: “Kina ima specifičnu poziciju kao moćna država, ne saveznik, ali partner naklonjen Ruskoj federaciji. Tu je i rivalstvo s Amerikom. Postoje još neke države s prijedlozima za mirovna rješenja. Mir je jedino moguć uz poštivanje načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta. Ispod toga Ukrajina neće pristati, a teško je zamisliti da će Putin pristati. Bilo koji tip mirovnog sporazuma završit će s uzrocima koji su se mogli riješiti da ne dođe do rata. Tri su presudne stvari – pravo Ukrajine na izbor svoje budućnosti; unutarnje ustrojstvo i ustavna reforma Ukrajine zbog 17% ruskog stanovništva i treće – strateško pitanje Krima koji je kompleksno pitanje.”