Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić izjavio je, u intervjuu beogradskom dnevniku Danas od utorka, da će stvarni dobrosusjedski odnosi sa Srbijom biti mogući nakon što iz Beograda stigne službeni čin isprike i kada Srbija počne tretirati BiH kao svaku drugu zemlju
BEOGRAD - "Ta isprika treba priznati i genocid u BiH, jer je to sudski potvrđena činjenica. Svako izbjegavanje tog termina nakon što ga je potvrdio Međunarodni sud pravde predstavlja negiranje genocida", rekao je Silajdžić.
"Srbija treba BiH početi tretirati kao svaku drugu državu i ponašati se na način kako to Hrvatska radi već deset godina i Crna Gora od svoje neovisnosti", dodao je bošnjački član Predsjedništva BiH.
Srbija također treba prestati izbjegavati odgovornost za zbivanja u BiH tvrdnjom da je zločine počinio "Miloševićev režim", a istodobno inzistirati da je država Srbija potpisnica Daytonskog sporazuma. Ili su i zločini i daytonski potpis djela jednog čovjeka ili odgovornost za oboje snosi država Srbija, dodao je.
Govoreći o separatističkim tendencijama unutar BiH Silajdžić je rekao da one postoje u entitetu na čijem je teritoriju prije agresije živjelo 46 posto Bošnjaka, Hrvata i ostalih, a danas ih je manje od osam posto. "BiH u svojim stoljetnim granicama je stvarnost i međunarodno-pravna činjenica. Bilo tko, tko pokuša to promijeniti, završit će gore nego oni koji su to ranije pokušavali", rekao je Silajdžić, dodavši kako su mnogi sanjali raspad Bosne i Hercegovine početkom devedesetih, ali da većina njih ili sjedi u Haagu ili su tamo umrli.
Građani BiH su se, po njegovim riječima, 1992. godine opredijelili za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, a tu neovisnost su gotovo odmah priznali UN i sve zemlje svijeta.
Komentirajući ocjenu bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Miroslava Lajčaka da Srbija treba nastaviti "otvoreno, transparentno i jasno govoriti da podupire cjelovitost BiH i njen teritorijalni integritet", Silajdžić je kazao da se uloga Srbije u tom kontekstu ne razlikuje od uloge bilo koje druge zemlje članice UN.
"Naime, suverenitet i teritorijalni integritet BiH ne ovise od Daytona, već mu prethode i zajamčeni su poveljom UN i drugim načelima međunarodnog prava. Vezivanje tih pitanja za Dayton je čak i opasno, jer šalje poruku da suverenitet i integritet neke zemlje ovise o njezinom unutarnjem uređenju. Ovo, međutim, nije slučaj ni s BiH niti s jednom drugom suverenom državom", istaknuo je.
