U zajedničkom priopćenju predsjednik i premijerka Finske izjavili su da bez odgađanja moraju podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Konačnu odluku donijet će finski parlament. Očekuje se da će odluku o pristupanju u nedjelju donijeti i Švedska. Te dvije nordijske zemlje do sada su bile vojno neutralne, ali je ruski napad na Ukrajinu sve promijenio i gurnuo ih prema Sjevernoatlantskom vojnom savezu.

Šimonović je u Dnevniku HRT-a istaknuo da su i Finska i Švedska odlučile aktivno pomoći Ukrajini, uključujući i dostavom oružja.

'Prema tome, one su sada vrlo ugrožene i članstvo u NATO-u za njih je dodatna zaštita', dodao je.

Govoreći o hrvatskoj poziciji, Šimonović je rekao da jačanje NATO-a ulaskom Švedske i Finske čini sigurnijim istočni NATO-ov bok.

'Zamislite situaciju da se nešto zakuha sa Švedskom i Finskom, a nisu istovremeno članice NATO-a. Hrvatska bi onda imala neke obveze iz članstva u EU-u pomoći Švedskoj i Finskoj. Dakle, mislim da je za nas bolje da Švedska i Finska ulaze u NATO i mislim da to neposredno predstoji', rekao je Šimonović.

'Ne mislim da će Hrvatska blokirati Švedsku i Finsku'

Upitan o izjavama predsjednika RH Zorana Milanovića o potencijalnom vetu na ulazak tih država vezano za BiH, Šimonović je rekao da misli kako je predsjednik nastojao potencirati da je pitanje izbornog zakona u BiH i pitanje mira i sigurnosti - ako Hrvati nemaju legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, to zaista destabilizira BiH u ovim kritičnim razdobljima.

'Ne, ne mislim da će Hrvatska blokirati Švedsku i Finsku i mislim da to ne bi bilo dobro, dodao je. Na pitanje može li doći do dizanja tenzija na Baltiku, odnosno na sjeveru Europe, odgovorio je da su tenzije već visoke.

'Moguće je da će Ruska Federacija pojačati svoj raspored trupa u blizini granica, ali ne očekujem ništa više od toga', dodao je Šimonović. Šimonović je rekao i da je oformljeno tročlano povjerenstvo za istraživanje ratnih zločina u Ukrajini, koje je osnovalo Vijeće za ljudska prava.