Na tribini o posljedicama ratifikacije te konvencije na osječkome Pravnom fakultetu Šimonović je rekla kako ne vidi zbog čega bi trebalo bojati te konvencije, koja ima mnogo prednosti utemeljenih na UN-ovoj konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, koja ne donosi novo u smislu obvezujućih pravnih standarda, ali je znatno detaljnija od UN-ove konvencije.

Smatra da Istanbulska konvencija nema odredbu koja bi bilo što povezivala s rodnom ideologijom te da sadržava zabranu rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, a to već sadržava i UN-ova konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

'Ova konvencija koristi rod i definira ga kako bi se odredilo što je to rodno utemeljeno nasilje nad ženama, i ona se odnosi samo na nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje i ne ide izvan tih okvira', ocijenila je Šimonović.

Feministička aktivistica Rada Borić rekla je kako ne vidi ništa sporno u Istanbulskoj konvenciji, ocjenjujući kako se tim dokumentom ne uvodi tzv. rodna ideologija, nego ponajprije služi zaštiti žena od nasilja i trebala bi im omogućiti višestruko bolju zaštitu od dosadašnje.

Bez obzira na to što se govori da Hrvatska ima svoje zakonodavstvo, žene koje su preživjele nasilje vrlo dobro znaju da nasilnici ne samo da nisu adekvatno kažnjavani, nego one doživljavaju i ono što zovemo strukturalno nasilje ili nasilje institucija, smatra Borić.

Profesor moralne teologije đakovačkoga Katoličko-bogoslovnog fakulteta Vladimir Dugalić smatra kako Istanbulska konvencija sadržava mnoge pozitivne elemente jer potiče svaku državu na sprječavanje nasilja nad ženama i djecom, ali je čudno da se u tako važnom međunarodnom dokumentu nalaze pojmovi koji zbunjuju i ostavljaju pravnu nedorečenost.

'Katolička crkva u Hrvatskoj nije protiv Istanbulske konvencije u smislu da ne želi da se učini sve kako bi se spriiječilo nasilje nad ženama, već samo izražavamo zabirnutost jer ne znamo što se potpisuje i kako će se pojedini pojmovi, posebice iz članaka 3. i 4. tumačiti, i koje sve to dalekosežne posljedice može imati na naš zakonodavni i posebice obrazovni sustav', rekao je Dugalić. Podsjetio je kako je Crkva pozvala na dijalog kako bi se razriješilo što ti pojmovi znače te kako je službeno stajalište Svete stolice da interpretativne izjave koje se daju uz tu konvenciju nemaju pravnog učinka.

Ustavno-pravni stručnjak Mato Palić ustvrdio je kako u tekstu Konvencije i svim službenim obrazloženjima Vijeća Europe nije vidio 'apsolutno nijednu odredbu koja bi bila u suprotnosti s Ustavom RH, pa ni famozni pojam roda'.

Ističe kako je pojam 'rod' sastavni dio ustavnog poretka RH i da se Ustavni sud o tome već izjasnio u priopćenju 'kojim je zauzeo ustavno-pravna stajališta o inicijativi udruge 'U ime obitelji' za ustavnu definiciju braka, i tamo jasno stoji da su spol i rod trajne ustavne vrijednosti'.

'Što se tiče ta dva pojma vezana za Konvenciju, u objašnjenju definicije roda, u kontekstu spola, jasno stoji da ta dva pojma jedan drugoga ne isključuju. Kada je u pitanju primjena Konvencije i što bi trebala donijeti našem pravnom poretku, to u najvećoj mjeri ovisi o stvarnoj političkoj volji da se prilagodbom propisa ciljevi koji su zadani Konvencijom inkorporiraju u pravni sustav RH, ali ne samo da se upišu, već i da se provode', poručio je Palić.